Priopćenje

Povratak

Documenta - Centar za suočavanje s prošlošću | Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek | Građanski odbor za ljudska prava

MEDIJIMA

U Zagrebu, 21. listopada 2011.

PRIOPĆENJE POVODOM IZGLASAVANJA "ZAKONA O NIŠTETNOSTI" I UKIDANJA IMUNITETA SABORSKOM ZASTUPNIKU ŽELJKU JOVANOVIĆU

1. Od kada je Zakon o ništetnosti određenih pravnih akata pravosudnih tijela JNA, bivše SFRJ i Republike Srbije prvi puta predložen izneseni su vrlo uvjerljivi argumenti da bi donošenje takvog zakona bilo na štetu ne samo međunarodnom ugledu RH kao pravne države, nego i na štetu upravo onih koje predlagači Zakona navodno žele zaštititi - hrvatskih branitelja koji su se nepravedno našli na tim optužnicama i u čijem je interesu da se neosnovanost optužnica u njihovom slučaju što prije pokaže. Valja ponoviti: O relevantnosti optužnica i svega što je u njima navedeno odlučivalo bi Državno odvjetništvo RH i to je jedini način da ti slučajevi budu zaključeni. Ovim zakonom sporne optužnice neće postati ništavne izvan granica RH i u tom smislu izglasani zakon neće pružiti ni zaštitu ni sigurnost hrvatskim građanima koji se nepravedno pojavljuju u tim optužnicama. Jedino koga će zaštititi su pravi krivci za zločine, i na hrvatskoj i na srpskoj strani, i kojima izglasani zakon značajno povećava izglede da za počinjene zločine ne odgovaraju.

Iznoseći slične argumente protiv prijedloga ovog zakona izjasnili su se, osim potpisnika ovog priopćenja i Predsjednik RH i Glavni državni odvjetnik RH i dio branitelja čija se imena spominju u tim optužnicama. U međuvremenu se pokazalo da su najodgovorniji političari iz Vlade i zagovarači ovog Zakona znali za optužnice mjesecima prije nego što je ta informacija, na početku predizborne kampanje, puštena u javnost.

2. Ukidanje imuniteta saborskom zastupniku Željku Jovanoviću zbog izgovorene riječi u Hrvatskom saboru pokazuje još jednom potpuno nerazumijevanje institucije imuniteta za saborske zastupnike. Imunitet ima smisla i uveden je kao institucija upravo za ovakve slučajeve - da se omogući sloboda govora u Parlamentu pa i izricanje oštrih osuda političkih protivnika čak i kada su na vlasti. Simptomatično je da su na ukidanju imuniteta u ovom slučaju inzistirali oni koji su pokušali primijeniti instituciju imuniteta u potpuno neprimjerenom slučaju, za ograničenje ovlasti suda u slučaju saborskog zastupnika optuženog za ratni zločin.

Smatramo obje ove odluke neprimjerenom upotrebom Sabora u predizborne svrhe, korakom nazad za dostignuti stupanj razvoja demokracije u Hrvatskoj i štetnima po Hrvatsku kao demokratsku zemlju i njen ugled u svijetu.

Zoran Pusić, Građanski odbor za ljudska prava

Vesna Teršelič, Documenta-Centar za suočavanje s prošlošću

Katarina Kruhonja, Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek

Stipe Mesić

Predrag Matvejević

Tomislav Jakić

Čedo Prodanović

Rajko Grlić

Priopćenje


"Slušati da bi razumjeli"
Po mom iskustvu i razumijevanju, jedna od temeljnih potki građenja mira je slušati da bi razumjeli. Ohrabrena sam što taj pristup i princip prepoznajem u načinu na koji je odabrana tema Konferencije i u načinu na koji je u pripreme Konferencije i njenih dokumenata bio uključen veliki broj žena i muškaraca iz cijeloga svijeta.

Izlaganje Katarine Kruhonja na otvaranju konferencije «Uloga organizacija civilnoga društva u prevenciji oružanih sukoba i građenju mira», UN, New York 2005.


Izjava povodom najave srpske manjine u RH o kreiranju njihova znakovlja
Ustav Republike Hrvatske prepoznaje i uvažava potrebu za iskazivanjem identiteta putem znakovlja i simbola. Na ljudskoj razini to znači da se od svih koji imaju potrebu i pravo za iskazivanjem svog identiteta putem znakovlja i simbola očekuje da uvaže tu istu potrebu kod drugih.
Stvaranje novih simbola i znakova koji bi objedinjavali obilježja srpske nacionalne tradicije i hrvatske državnosti mogao bi biti korak naprijed ka kvalitetnijem uključivanju srpske nacionalne manjine i njihovog redefiniranog položaja u hrvatski politički prostor. To je i dio procesa integracije u modernu multikulturalnu Europu. Bilo bi dobro da proces stvaranja tih simbola bude što je više uključiv, da u njega budu uključeni i ljudi, a ne samo političke elite imajući na umu da su simboli oblik komunikacije koji šalju poruku i drugome.

Katarina Kruhonja