Izjava povodom Prijedloga zakona o ništetnosti određenih pravnih akata pravosudnih tijela JNA, bivše SFRJ, i Republike Srbije

Povratak

Građanski odbor za ljudska prava - Documenta - centar za suočavanje s prošlošću

Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek

Zagreb, 4. listopada 2011.

Izjava povodom Prijedloga zakona o ništetnosti određenih pravnih akata pravosudnih tijela JNA, bivše SFRJ, i Republike Srbije

Smatramo da postoje ozbiljne načelne zamjerke donošenju predloženog zakona. On neće pružiti sigurnost hrvatskim građanima koji se nepravedno pojavljuju u optužnicama već će zaštititi počinitelje zločina, koji danas žive u Srbiji ili Hrvatskoj.

1. Da bi suđenja krivcima za počinjene ratne zločine o kojima je ovdje riječ, bilo uspješno, nužna je suradnja između pravosuđa Hrvatske, Srbije, Crne Gore i BiH. Žrtve su danas često građani jedne države, a počinitelji građani druge države. Kako će se bez takve suradnje suditi npr. osumnjičenima za zločine nad zarobljenicima u logorima gdje su počinioci građani Srbije s boravištem u Srbiji, a žrtve i svjedoci građani Hrvatske?

2. Optužnice koje stižu iz Beograda uistinu mogu biti loše zasnovane, više na političkim stavovima vremena kad su pisane nego na stvarnim, relevantnim dokazima. (U ovom konkretnom slučaju, koji je inicirao prijedlog spornog zakona, radi se o optužnici od prije 19 godina protiv 44 građana Hrvatske za ubojstvo 19 Srba iz Vukovara). Najbolji način da se osnovanost optužnica ustanovi je da te optužnice budu što prije preuzete od hrvatskog pravosuđa, savjesno pregledane i da ih onda DORH odbaci s pravno utemeljenim obrazloženjem ili, ako se nađe da su se zločini dogodili, podigne optužnicu protiv odgovornih na koje istraga, provedena u Hrvatskoj, ukaže.

3. Umjesto predlaganja ovakvog zakona hrvatska bi Vlada trebala postupit upravo suprotno. Trebala bi dogovorom pospješiti slanje svih postojećih optužnica da procesuira odgovorne za zločine i da skine prijetnju s hrvatskih građana koji su se nepravedno našli na takvim optužnicama. Ovakvim zakonom neće se postići ni jedno ni drugo. Suradnja koja je vodila prema završetku mučnog procesa suđenja za ratne zločine biti će narušena i unazađena, a nesigurnost nepravedno osumnjičenih s tih optužnica neće se ukloniti nego produžiti. Ovim zakonom sporne optužnice neće postati ništavne izvan granica RH i u tom smislu predloženi zakon neće pružiti ni zaštitu ni sigurnost hrvatskim građanima koji se nepravedno pojavljuju u tim optužnicama. Jedino koga će zaštititi su pravi krivci za zločine, koji danas žive u Srbiji ili Hrvatskoj i kojima bi ovaj zakon značajno povećao izglede da nikada za počinjene zločine ne odgovaraju.

Zoran Pusić, Građanski odbor za ljudska prava

Vesna Teršelič, Documenta

Katarina Kruhonja, Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek

Izjava povodom Prijedloga zakona o ništetnosti određenih pravnih akata pravosudnih tijela JNA, bivše SFRJ, i Republike Srbije


"Slušati da bi razumjeli"
Po mom iskustvu i razumijevanju, jedna od temeljnih potki građenja mira je slušati da bi razumjeli. Ohrabrena sam što taj pristup i princip prepoznajem u načinu na koji je odabrana tema Konferencije i u načinu na koji je u pripreme Konferencije i njenih dokumenata bio uključen veliki broj žena i muškaraca iz cijeloga svijeta.

Izlaganje Katarine Kruhonja na otvaranju konferencije «Uloga organizacija civilnoga društva u prevenciji oružanih sukoba i građenju mira», UN, New York 2005.


Izjava povodom najave srpske manjine u RH o kreiranju njihova znakovlja
Ustav Republike Hrvatske prepoznaje i uvažava potrebu za iskazivanjem identiteta putem znakovlja i simbola. Na ljudskoj razini to znači da se od svih koji imaju potrebu i pravo za iskazivanjem svog identiteta putem znakovlja i simbola očekuje da uvaže tu istu potrebu kod drugih.
Stvaranje novih simbola i znakova koji bi objedinjavali obilježja srpske nacionalne tradicije i hrvatske državnosti mogao bi biti korak naprijed ka kvalitetnijem uključivanju srpske nacionalne manjine i njihovog redefiniranog položaja u hrvatski politički prostor. To je i dio procesa integracije u modernu multikulturalnu Europu. Bilo bi dobro da proces stvaranja tih simbola bude što je više uključiv, da u njega budu uključeni i ljudi, a ne samo političke elite imajući na umu da su simboli oblik komunikacije koji šalju poruku i drugome.

Katarina Kruhonja