Zakašnjeli kazneni progon za neriješene zločine u Sisku 1991. – 1992. godine

Povratak


Mnoga od ubojstava civila počinjena na početku ratnih sukoba, u drugoj polovici 1991. i tijekom 1992. godine na području Siska, sve do danas nisu riješena. Neriješena kaznena djela ratnih zločina između ostalog obuhvaćaju prisilna odvođenja, pritvaranja, zlostavljanja i ubojstva srpskih civila.

Sramotno je da obitelji žrtava čekaju pravdu već gotovo dvadeset godina iako su u parničnim postupcima mnogi svojim iskazima svjedočili o načinu odvođenja svojih najbližih i osobama koji su ih priveli. Krajnje je vrijeme za rasvjetljivanje zločina kroz kazneni progon! Uz to Vlada RH treba hitno donijeti odluku o otpisivanju parničnih troškova svima koji su podigli tužbe protiv Republike Hrvatske zbog usmrćenja bliske osobe u razdoblju od 1991. - 1995. te osnovati Fond za obeštećenje svih žrtava rata.

Cijelo priopćenje možete pročitati ovdje.



"Slušati da bi razumjeli"
Po mom iskustvu i razumijevanju, jedna od temeljnih potki građenja mira je slušati da bi razumjeli. Ohrabrena sam što taj pristup i princip prepoznajem u načinu na koji je odabrana tema Konferencije i u načinu na koji je u pripreme Konferencije i njenih dokumenata bio uključen veliki broj žena i muškaraca iz cijeloga svijeta.

Izlaganje Katarine Kruhonja na otvaranju konferencije «Uloga organizacija civilnoga društva u prevenciji oružanih sukoba i građenju mira», UN, New York 2005.

Izjava povodom najave srpske manjine u RH o kreiranju njihova znakovlja
Ustav Republike Hrvatske prepoznaje i uvažava potrebu za iskazivanjem identiteta putem znakovlja i simbola. Na ljudskoj razini to znači da se od svih koji imaju potrebu i pravo za iskazivanjem svog identiteta putem znakovlja i simbola očekuje da uvaže tu istu potrebu kod drugih.
Stvaranje novih simbola i znakova koji bi objedinjavali obilježja srpske nacionalne tradicije i hrvatske državnosti mogao bi biti korak naprijed ka kvalitetnijem uključivanju srpske nacionalne manjine i njihovog redefiniranog položaja u hrvatski politički prostor. To je i dio procesa integracije u modernu multikulturalnu Europu. Bilo bi dobro da proces stvaranja tih simbola bude što je više uključiv, da u njega budu uključeni i ljudi, a ne samo političke elite imajući na umu da su simboli oblik komunikacije koji šalju poruku i drugome.

Katarina Kruhonja