Priopćenje povodom uhićenja Ratka Mladića

Povratak


Povodom uhićenja Ratka Mladića, nakon njegovog dugogodišnjeg bijega i skrivanja od pravosudnih tijela, Građanski odbor za ljudska prava, Documenta - Centar za suočavanje s prošlošću, Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek žele naglasiti važnost ovog događaja za sve ljude koji smatraju da zločin ne smije ostati bez kazne i izraziti svoju nadu da će njegovo uhićenje i privođenje pred lice pravde omogućiti bar djelomičnu satisfakciju žrtvama. Žalimo što je do uhićenja došlo devetnaest godina od počinjenja zločina za koje se Ratko Mladić tereti te se nadamo skorom uhićenju posljednjeg haaškog bjegunca Gorana Hadžića.


Želimo podsjetiti da je Ratko Mladić, još 1995. godine, optužen pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju (dalje: MKSJ) za kaznena djela genocida (genocid, supočiniteljstvo u genocidu - čl. 4. Statuta MKSJ), zločine protiv čovječnosti (progon, istrjebljenje, ubojstvo, deportacija, druga nehumana djela (prisilno premještanje) definirana čl. 5. Statuta MKSJ-a) te za kršenje zakona i običaja ratovanja (ubojstva, okrutno postupanje, napadi na civile, uzimanje talaca) počinjeni na teritoriju Bosne i Hercegovine najkasnije od 12. svibnja 1992. pa do najmanje 22. prosinca 1996. Optužnicom ga se tereti da je kao neposredni počinitelj sudjelovao u udruženom zločinačkom podhvatu u BiH s ciljem da se eliminiraju ili trajno uklone, silom ili drugim sredstvima bosanski Muslimani, bosanski Hrvati i drugo nesrpsko stanovništvo s velikih djelova BiH i to skupa s generalima Miloradom Talićem, Stanislavom Galićem (Stanislav Galić pravomoćno je 30. studenog 2006. osuđen pred MKSJ na doživotni zatvor za kampanju granatiranja i snajperskog djelovanja na Sarajevo), Dragomirom Krstićem (19. travnja 2004. godine pravomoćno osuđen na 35 godina zatvora, između ostalog, i za pomaganje i podržavanje u genocidu), Momčilom Krajišnikom (pravomoćno osuđen na 20 godina zatvora) i drugim članovima rukovodstva bosanskih Srba te Slobodanom Miloševićem i drugim vojnim i političkom ličnostima iz tadašnje SFRJ, odnosno Republike Srbije.

Haaški sud (MKSJ) je u presudi kojom je Milan Martić pravomoćno osuđen na 35 godina zatvora za zločine počinjene u Hrvatskoj, utvrdio da je Ratko Mladić, zajedno sa drugim osobama, sudjelovao u udruženom zločinačkom poduhvatu, čija je zajednička svrha bila počinjenje zločina deportacije i prisilnog premještanja: "prisilno uklanjanje većeg dijela hrvatskog, muslimanskog i drugog nesrpskog stanovništva približno s jedne trećine teritorija Hrvatske i velikih dijelova Bosne i Hercegovine, s ciljem da ta područja postanu dio nove države pod srpskom dominacijom". Tom presudom obuhvaćeni su zločini počinjeni u Hrvatskoj Kostajnici, Cerovljanima, Hrvatskoj Dubici, Baćinu, Saborskom, Poljanku, Lipovači, Škabrnji, Nadinu i Zagrebu. Ovakvo izričito navođenje Ratka Mladića u kontekstu navedenog udruženog zločinačkog poduhvata ne povlači direktno njegovu kaznenu odgovornost, ali svakako predstavlja utvrđenje činjenica.

Ratko Mladić osuđen je (u odsutnosti) i procesuiran i od strane pravosudnih tijela RH.
1. Za napade na selo Kijevo, područja općina Sinj, Vrlika, sela Maljkovo, Potravlje, Šatrić i Dabar, područje Šibenika Županijski sud u Šibeniku proglasio je Ratka Mladića krivim za planiranje i izdavanja naredbi za napade na selo Kijevo, područja općina Sinj, Vrlika, sela Maljkovo, Potravlje, Šatrić i Dabar, područje Šibenika te osudio u odsutnosti na kaznu zatvora u trajanju od 20 godina.
2. Protiv istoga je pred ŽS u Splitu podignuta optužnica zbog planiranja i organiziranja rušenja brane i hidroelektrane Peruča.
3. Protiv R. Mladića se vode i istražne radnje od strane ŽDO Zadar, zbog napada na civilne i druge objekte u gradu Zadru, napade na Donji Zemunik, Zadar, Posedarje, Slivnicu Donju i Gornju, Pridragu, Rupalj, Galovac, Kali na otoku Ugljanu.
4. Istražne radnje protiv R. Mladića provodi i ŽDO Slavonski Brod zbog izravne zapovijedi raketiranja Požege.

Iz gore navedenih razloga pozdravljamo njegovo uhićenje, kojim se osigurava nazočnost optuženika u kaznenom postupku radi početka suđenja pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju, a potom i pred sudovima Republike Hrvatske, što predstavlja bitan korak prema ostvarivanju pravde za žrtve, postizanju pomirenja i veliki doprinos dokidanju nekažnjivosti počinitelja najtežih zločina protiv vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom.

Zoran Pusić, Građanski odbor za ljudska prava

Vesna Teršelič, Documenta-Centar za suočavanje s prošlošću

Katarina Kruhonja, Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osije
Priopćenje povodom uhićenja Ratka Mladića


"Slušati da bi razumjeli"
Po mom iskustvu i razumijevanju, jedna od temeljnih potki građenja mira je slušati da bi razumjeli. Ohrabrena sam što taj pristup i princip prepoznajem u načinu na koji je odabrana tema Konferencije i u načinu na koji je u pripreme Konferencije i njenih dokumenata bio uključen veliki broj žena i muškaraca iz cijeloga svijeta.

Izlaganje Katarine Kruhonja na otvaranju konferencije «Uloga organizacija civilnoga društva u prevenciji oružanih sukoba i građenju mira», UN, New York 2005.

Izjava povodom najave srpske manjine u RH o kreiranju njihova znakovlja
Ustav Republike Hrvatske prepoznaje i uvažava potrebu za iskazivanjem identiteta putem znakovlja i simbola. Na ljudskoj razini to znači da se od svih koji imaju potrebu i pravo za iskazivanjem svog identiteta putem znakovlja i simbola očekuje da uvaže tu istu potrebu kod drugih.
Stvaranje novih simbola i znakova koji bi objedinjavali obilježja srpske nacionalne tradicije i hrvatske državnosti mogao bi biti korak naprijed ka kvalitetnijem uključivanju srpske nacionalne manjine i njihovog redefiniranog položaja u hrvatski politički prostor. To je i dio procesa integracije u modernu multikulturalnu Europu. Bilo bi dobro da proces stvaranja tih simbola bude što je više uključiv, da u njega budu uključeni i ljudi, a ne samo političke elite imajući na umu da su simboli oblik komunikacije koji šalju poruku i drugome.

Katarina Kruhonja