Otvoreno pismo povodom odluke Žalbenog vijeća MKSJ u vezi majora Veselina Šljivančanina

Povratak

Da će se zločin na Ovčari dogoditi znali su svi koji su ga mogli i trebali spriječiti - predaja zarobljenika pripadnicima TO bila je, zapravo, odluka da se zločin dopusti! Na to ukazuje niz iskaza svjedoka tijekom suđenja u predmetu Ovčara pred Vijećem za ratne zločine u Beogradu i nepravomoćno okončanim postupkom pred Županijskim sudom u Vukovaru. Čini se, Žalbeno vijeće Međunarodnog kaznenog suda s time nije bilo detaljno upoznato. Očekujemo od Tužilaštva Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju, Tužilaštva za ratne zločine Republike Srbije i Državnog odvjetništva Republike Hrvatske da surađuju kako bi istražili i procesuirali odgovorne po zapovjednoj i garantnoj odgovornosti.

Pozivamo nadležna tužiteljstva da učine sve u njihovoj moći kako bi zapovjednici odgovarali za počinjeni zločin na Ovčari.

Otvoreno pismo upućeno Serge Brammertzu, Mladenu Bajiću i Vladimiru Vukčeviću možete pogledati ovdje.



"Slušati da bi razumjeli"
Po mom iskustvu i razumijevanju, jedna od temeljnih potki građenja mira je slušati da bi razumjeli. Ohrabrena sam što taj pristup i princip prepoznajem u načinu na koji je odabrana tema Konferencije i u načinu na koji je u pripreme Konferencije i njenih dokumenata bio uključen veliki broj žena i muškaraca iz cijeloga svijeta.

Izlaganje Katarine Kruhonja na otvaranju konferencije «Uloga organizacija civilnoga društva u prevenciji oružanih sukoba i građenju mira», UN, New York 2005.

Izjava povodom najave srpske manjine u RH o kreiranju njihova znakovlja
Ustav Republike Hrvatske prepoznaje i uvažava potrebu za iskazivanjem identiteta putem znakovlja i simbola. Na ljudskoj razini to znači da se od svih koji imaju potrebu i pravo za iskazivanjem svog identiteta putem znakovlja i simbola očekuje da uvaže tu istu potrebu kod drugih.
Stvaranje novih simbola i znakova koji bi objedinjavali obilježja srpske nacionalne tradicije i hrvatske državnosti mogao bi biti korak naprijed ka kvalitetnijem uključivanju srpske nacionalne manjine i njihovog redefiniranog položaja u hrvatski politički prostor. To je i dio procesa integracije u modernu multikulturalnu Europu. Bilo bi dobro da proces stvaranja tih simbola bude što je više uključiv, da u njega budu uključeni i ljudi, a ne samo političke elite imajući na umu da su simboli oblik komunikacije koji šalju poruku i drugome.

Katarina Kruhonja