Izjava povodom Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, 22. rujna 2008. godine

Povratak

Povodom Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, 22. rujna 2008. godine Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek, obraća se medijima s ciljem osvješćivanja građana o problemu nasilja u obitelji u RH.

Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek započeo je provedbu projekta „Osvijestimo se, nasilje u obitelji je naša stvarnost!“ kojega financira Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti. Svrha projekta je povećati svijest građana o tomu što je nasilje u obitelji, koja su njihova prava u slučaju obiteljskog nasilja te time pridonijeti jačanju njihovih kapaciteta za odgovorno postupanje prema sebi i obitelji u situacijama kada se događa nasilje.

Nasilje u obitelji je povreda temeljnih ljudskih prava svakog člana obitelji izloženog nasilju, a osobito žene koja je najčešće izložena ovom riziku. Hrvatska unatrag nekoliko godina ima prilično dobar zakonodavni okvir za suzbijanje nasilja u obitelji.

No, prema izvješću Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova za 2007 godinu, nastavlja rasti broj pritužbi koje se odnose na nasilje u obitelji. Prema podacima iz Izvješća, 2007. godine policija je zaprimila za 8,61% više zahtjeva građana za pružanjem policijske intervencije radi zaštite od nasilja u obitelji nego u 2006.

Žrtve nasilja često se pritužuju da nemaju saznanja kako će se odvijati prekršajni ili kazneni postupak te kakva sankcija može biti izrečena počinitelju nasilja, kao ni što će se dogoditi kad osuđeno počinitelj nasilja nakon izdržane kazne zatvora bude na slobodi.Izostaje odgovarajuća podrška i zaštita žrtava nasilja. Bez podrške žrtva nasilja ostavljena je da sama snosi posljedice poduzetih pravnih koraka. Također, nedovoljno je razvijena svijest građana o nasilju u obitelji.

Do ovakvih saznanja došli su i pravni savjetnici Centra za mir tijekom protekle dvije godine zabilježivši 201 slučaj obiteljskog nasilja na području Osječko-baranjske i Vukovarsko- srijemske županije.

Kako se ističe u Nacionalnoj strategiji zaštite od nasilja u obitelji za razdoblje 2008 – 2010, postojeće stanje ukazuje na potrebu rada na novim izmjenama postojećih zakona ponajprije u cilju poboljšanja položaja žrtve obiteljskog nasilja i pružanja što efikasnije pomoći počiniteljima nasilja u promjeni njihova ponašanja, te donošenja novih propisa, čije donošenje jednim djelom nameću i zahtjevi koji proizlaze iz međunarodnih i regionalnih dokumenata.

Strategija prepoznaje ključnu ulogu medija u promicanju ove teme, tj. u upozoravanju institucija o potrebi provođenja zakonskih obveza radi sprečavanja pojave novih događaja nasilja u obitelji.

Dužnost svih sudionika u provedbi zakonskih propisa kojima se sankcionira nasilje u obitelji je ustrajanje u unapređivanju daljnjih mjera za suzbijanje nasilja.

Izjava povodom Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, 22. rujna 2008. godine


"Slušati da bi razumjeli"
Po mom iskustvu i razumijevanju, jedna od temeljnih potki građenja mira je slušati da bi razumjeli. Ohrabrena sam što taj pristup i princip prepoznajem u načinu na koji je odabrana tema Konferencije i u načinu na koji je u pripreme Konferencije i njenih dokumenata bio uključen veliki broj žena i muškaraca iz cijeloga svijeta.

Izlaganje Katarine Kruhonja na otvaranju konferencije «Uloga organizacija civilnoga društva u prevenciji oružanih sukoba i građenju mira», UN, New York 2005.


Izjava povodom najave srpske manjine u RH o kreiranju njihova znakovlja
Ustav Republike Hrvatske prepoznaje i uvažava potrebu za iskazivanjem identiteta putem znakovlja i simbola. Na ljudskoj razini to znači da se od svih koji imaju potrebu i pravo za iskazivanjem svog identiteta putem znakovlja i simbola očekuje da uvaže tu istu potrebu kod drugih.
Stvaranje novih simbola i znakova koji bi objedinjavali obilježja srpske nacionalne tradicije i hrvatske državnosti mogao bi biti korak naprijed ka kvalitetnijem uključivanju srpske nacionalne manjine i njihovog redefiniranog položaja u hrvatski politički prostor. To je i dio procesa integracije u modernu multikulturalnu Europu. Bilo bi dobro da proces stvaranja tih simbola bude što je više uključiv, da u njega budu uključeni i ljudi, a ne samo političke elite imajući na umu da su simboli oblik komunikacije koji šalju poruku i drugome.

Katarina Kruhonja