Politički progon natraške

Povratak
Centar za mir, nenasilje i ljudska prava – Osijek najoštrije osuđuje višednevnu zlouporabu javnog i medijskog prostora od strane čelnika Grada Osijeka te „diskutiranje“ uzajamnim optužbama i prijetnjama.

Pozivamo čelnike Grada da Gradom upravljaju vodeći se načelima sudioničke demokracije što znači uključivati građane u procese odlučivanja, pravodobno ih informirati, transparentno odlučivati, poznavati i prakticirati kulturu političkog dijaloga i znati da ste odgovorni građanima i građankama koji su vam na demokratskim izborima ukazali povjerenje. Upravljati bilo kojim gradom može samo politički obrazovana osoba i osoba kojoj je interes i dobrobit građana ispred stranačke stege.

Ponovo smo svjedoci da umjesto pravodobnim argumentiranim dijalogom o problemu, lokalni političari svoje nezadovoljstvo rješavaju serijskim konferencijama za medije, nedolascima na sjednice, pozivima DORH-u i USKOKU, optužbama i prijetnjama.

Raspisivanje prijevremenih lokalnih izbora legitiman je način rješavanja trenutnog problema, ali ne bi li bilo mudrije i jeftinije isprobati i ostale demokratske načine? Na taj bi se način građanima i građankama Osijeka poslala jasna poruka kako čelni ljudi Grada znaju surađivati i slušati u korist građana, a ne samo uživati u manifestiranju svoje političke moći.

Svaka je gradska uprava ogledalo zajednice kojoj je na čelu, a ova naša koristi Grad Osijek kao svoj privatni poligon za testiranje granica nezainteresiranosti svojih građana i građanki i, na žalost, političke nekulture.

U Osijeku, 29. kolovoza 2007. godine

Politički progon natraške


"Slušati da bi razumjeli"
Po mom iskustvu i razumijevanju, jedna od temeljnih potki građenja mira je slušati da bi razumjeli. Ohrabrena sam što taj pristup i princip prepoznajem u načinu na koji je odabrana tema Konferencije i u načinu na koji je u pripreme Konferencije i njenih dokumenata bio uključen veliki broj žena i muškaraca iz cijeloga svijeta.

Izlaganje Katarine Kruhonja na otvaranju konferencije «Uloga organizacija civilnoga društva u prevenciji oružanih sukoba i građenju mira», UN, New York 2005.


Izjava povodom najave srpske manjine u RH o kreiranju njihova znakovlja
Ustav Republike Hrvatske prepoznaje i uvažava potrebu za iskazivanjem identiteta putem znakovlja i simbola. Na ljudskoj razini to znači da se od svih koji imaju potrebu i pravo za iskazivanjem svog identiteta putem znakovlja i simbola očekuje da uvaže tu istu potrebu kod drugih.
Stvaranje novih simbola i znakova koji bi objedinjavali obilježja srpske nacionalne tradicije i hrvatske državnosti mogao bi biti korak naprijed ka kvalitetnijem uključivanju srpske nacionalne manjine i njihovog redefiniranog položaja u hrvatski politički prostor. To je i dio procesa integracije u modernu multikulturalnu Europu. Bilo bi dobro da proces stvaranja tih simbola bude što je više uključiv, da u njega budu uključeni i ljudi, a ne samo političke elite imajući na umu da su simboli oblik komunikacije koji šalju poruku i drugome.

Katarina Kruhonja