Izjava u povodu zahtjeva za ukidanje pritvora

Povratak

Centar za mir, nenasilje i ljudska prava, Osijek
Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću
Građanski odbor za ljudska prava
Hrvatski helsinški odbor za ljudska prava

10. svibnja 2007.

IZJAVA U POVODU
ZAHTJEVA ZA UKIDANJE PRITVORA

Branimir Glavaš i suoptuženi svojim štrajkom glađu ponovo nastoje skrenuti pozornost javnosti sa sudbine žrtava. Neke udruge ratnih veterana idu u tome i dalje, i vrše pritisak na pravosuđe tražeći smjenu glavnog državnog odvjetnika.

Umjesto ustanovljenja odgovornosti pažnja javnosti se usmjerava na ljude koji su se sami odlučili oštetiti svoje zdravlje, a ne na one koji nisu mogli odlučiti hoće li po garažama piti kiselinu i hoće li sami skinuti „selotejp“ s usta.

Štrajkaši navode da je razlog za njihov atak na vlastito zdravlje (i ucjenjivanje pravne države) nepovjerenje u hrvatsko pravosuđe i nemogućnost obrane sa slobode. Obrana sa slobode, međutim, nije pravo koje a priori imaju svi optuženici, pogotovo za djela takve težine o kakvima se u ovom slučaju radi.

Ratni zločini pripadaju među najteža kažnjiva djela, te pritvor zbog težine djela nije pretjerano stroga mjera. Već smo upozoravali na problem neujednačene prakse određivanja pritvora, koja dovodi do apsurda da se sa slobode brane ljudi optuženi za najteže zločine, uključujući genocid.

Dobro su poznati mnogi primjeri u kojima su osobe optužene za teške zločine radije pokušavale samoubojstvo nego da se suoče sa sudskim procesom i činjenicama o počinjenim zločinima. Međutim, sudovi imaju zakonske ovlasti i sredstva da takav postupak onemogućavanja istrage i sudskog procesa ne dozvole. Ponovni štrajk glađu je, kao i prethodni, usmjeren protiv institucija koje jamče vladavinu prava, kako bi optuženi sebi pribavili povlašten tretman. Kao metoda pritiska kojoj pribjegavaju optuženici on je legitiman, ali ne obavezuje sud, budući da se sudjelovanje optuženika u postupku može osigurati i putem njihovih odvjetnika-branitelja.

Glavna je zadaća sudskog postupka u predmetu ratnih zločina počinjenih tijekom obrane Osijeka razriješiti ono bitno, to jest ustanoviti što je učinjeno žrtvama te tko je to učinio.

Izjava u povodu zahtjeva za ukidanje pritvora


"Slušati da bi razumjeli"
Po mom iskustvu i razumijevanju, jedna od temeljnih potki građenja mira je slušati da bi razumjeli. Ohrabrena sam što taj pristup i princip prepoznajem u načinu na koji je odabrana tema Konferencije i u načinu na koji je u pripreme Konferencije i njenih dokumenata bio uključen veliki broj žena i muškaraca iz cijeloga svijeta.

Izlaganje Katarine Kruhonja na otvaranju konferencije «Uloga organizacija civilnoga društva u prevenciji oružanih sukoba i građenju mira», UN, New York 2005.


Izjava povodom najave srpske manjine u RH o kreiranju njihova znakovlja
Ustav Republike Hrvatske prepoznaje i uvažava potrebu za iskazivanjem identiteta putem znakovlja i simbola. Na ljudskoj razini to znači da se od svih koji imaju potrebu i pravo za iskazivanjem svog identiteta putem znakovlja i simbola očekuje da uvaže tu istu potrebu kod drugih.
Stvaranje novih simbola i znakova koji bi objedinjavali obilježja srpske nacionalne tradicije i hrvatske državnosti mogao bi biti korak naprijed ka kvalitetnijem uključivanju srpske nacionalne manjine i njihovog redefiniranog položaja u hrvatski politički prostor. To je i dio procesa integracije u modernu multikulturalnu Europu. Bilo bi dobro da proces stvaranja tih simbola bude što je više uključiv, da u njega budu uključeni i ljudi, a ne samo političke elite imajući na umu da su simboli oblik komunikacije koji šalju poruku i drugome.

Katarina Kruhonja