Za rješavanje statusa Tihomira Ladišića

Povratak

Vijeću HRT-a
Upravi HRT-a
Novinarskom društvu Hrvatske
Medijima

Ohrabruje odluka Vijeća i uprave HRT-a kojom se «Latinica» ostavlja u programu jer ukazuje kako su se postavljene strukture javne televizije uspjele oduprijeti naletu političkih pritisaka.

Smatramo, također, da javna televizija treba biti otvorena za kritike te da odgovorno radi na unaprijeđivanju svog programa u pogledu profesionalnosti, objektivnog i nepristranog informiranja uz pravo na autorske slobode. Međutim, nikako nije prihvatljivo višemjesečno kršenje radnog prava (rad u pravno neriješenom radnom statusu)  kakav već dva mjeseca ima Tihomir Ladišić.
 
Stoga očekujemo i tražimo da se Vijeće i uprava HRT-a bez odlaganja javno izjasne i o statusu Tihomira Ladišića, urednika «Otvorenoga» koji je «na ledu».

 
Centar za mir, nenasilje i ljudsak prava, Osijek

Za rješavanje statusa Tihomira Ladišića


"Slušati da bi razumjeli"
Po mom iskustvu i razumijevanju, jedna od temeljnih potki građenja mira je slušati da bi razumjeli. Ohrabrena sam što taj pristup i princip prepoznajem u načinu na koji je odabrana tema Konferencije i u načinu na koji je u pripreme Konferencije i njenih dokumenata bio uključen veliki broj žena i muškaraca iz cijeloga svijeta.

Izlaganje Katarine Kruhonja na otvaranju konferencije «Uloga organizacija civilnoga društva u prevenciji oružanih sukoba i građenju mira», UN, New York 2005.

Izjava povodom najave srpske manjine u RH o kreiranju njihova znakovlja
Ustav Republike Hrvatske prepoznaje i uvažava potrebu za iskazivanjem identiteta putem znakovlja i simbola. Na ljudskoj razini to znači da se od svih koji imaju potrebu i pravo za iskazivanjem svog identiteta putem znakovlja i simbola očekuje da uvaže tu istu potrebu kod drugih.
Stvaranje novih simbola i znakova koji bi objedinjavali obilježja srpske nacionalne tradicije i hrvatske državnosti mogao bi biti korak naprijed ka kvalitetnijem uključivanju srpske nacionalne manjine i njihovog redefiniranog položaja u hrvatski politički prostor. To je i dio procesa integracije u modernu multikulturalnu Europu. Bilo bi dobro da proces stvaranja tih simbola bude što je više uključiv, da u njega budu uključeni i ljudi, a ne samo političke elite imajući na umu da su simboli oblik komunikacije koji šalju poruku i drugome.

Katarina Kruhonja