Nakon višekratnih mandata pod vodstvom liberalno-građanske opcije, protekli su lokalni izbori donijeli promjenu u samoupravi Grada Osijeka. Uvažavajući demokratske promjene, i svjesni potrebe za stalnim unapređivanjem demokratske prakse na razini lokalne samouprave, Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek drži važnim javno ukazati na dosadašnja postignuća Grada Osijeka na području očuvanja multikulturalnosti, razvoja civilnog društva i demokratizacije zbog čega je Osijek višekratno nagrađivan u Hrvatskoj i u svijetu.
Grad Osijek je već 1994.g., kroz partnerstvo s udrugama i Gradom Wagheningenom iz Nizozemske, te Centrom za mir kao lokalnom organizacijom, omogućio osnivanje Veleposlanstva lokalne demokracije u Osijeku (danas Agencija lokalne demokracije), kao jednog od prvih projekata Vijeća Europe u samostalnoj Republici Hrvatskoj.
Grad je 1993., te 95′ i 97′, godine dao podršku i održavanju Dana kulture mira - međunarodne manifestacije u cilju promocije nenasilja, tolerancija i dijaloga na kome je uvijek sudjelovalo preko trideset gostiju iz cijelog svijeta, uključujući mirovne udruge iz Vojvodine i Bosne. Odjeci te podrške doprinijeli su jačanju motivacije za pokretanje različitih manjih ili većih suradničkih projekata između lokalnih i međunarodnih građanskih inicijativa te i na taj način činili Osijek dijelom Europe.
Kao prvi grad u Republici Hrvatskoj, Grad Osijek je 2002.g., s gradovima partnerima Tuzlom i Novim Sadom, i u suradnji s tri udruge iz istih gradova, potpisao Sporazum o međuetničkoj toleranciji te podržao otvaranje prekogranične suradnje. Inicijativa je prerasla u inicijativu za osnivanje Asocijacije multietničkih gradova Jugoistočne Europe kojoj se pridružuje preko šezdeset gradova.
Grad Osijek je bio jedna od rijetkih lokalnih uprava voljna dati prostor organizacijama civilnoga društva u javnim događanjima već u ranim poslijeratnim godinama; aktivno je sudjelovao u oblikovanju Povelje o suradnji Grada Osijeka s udrugama koje djeluju na području grada, uključujući unaprjeđenje transparentnog sustava financiranja udruga iz gradskog proračuna; dao je podršku pokretanju dijaloga s građanima oko poželjne budućnosti grada; uvijek je bio otvoren za međureligijska i ekumenska događanja.
Razvoj civilnoga društva, međuetnički dijalog i prekogranična suradnja u procesu demokratizacije neki su od preduvjeta za očuvanje mira i razvoj društva utemeljenog na načelima humanosti, tolerancije, pluralizma, poštivanja ljudskih prava i nenasilja koje treba njegovati i unaprjeđivati i u vremenu pred nama koje nosi nove izazove demokratizacije i razvoja zajednice.
U ime Centra za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek,
Branka Kaselj, direktorica
Izjave

Grad Osijek je u proteklim mandatima organizacije civilnoga društva prepoznao kao partnere
Povratak"Slušati da bi razumjeli"
Po mom iskustvu i razumijevanju, jedna od temeljnih potki građenja mira je slušati da bi razumjeli. Ohrabrena sam što taj pristup i princip prepoznajem u načinu na koji je odabrana tema Konferencije i u načinu na koji je u pripreme Konferencije i njenih dokumenata bio uključen veliki broj žena i muškaraca iz cijeloga svijeta.
Izlaganje Katarine Kruhonja na otvaranju konferencije «Uloga organizacija civilnoga društva u prevenciji oružanih sukoba i građenju mira», UN, New York 2005.
Izjava povodom najave srpske manjine u RH o kreiranju njihova znakovlja
Ustav Republike Hrvatske prepoznaje i uvažava potrebu za iskazivanjem identiteta putem znakovlja i simbola. Na ljudskoj razini to znači da se od svih koji imaju potrebu i pravo za iskazivanjem svog identiteta putem znakovlja i simbola očekuje da uvaže tu istu potrebu kod drugih.
Stvaranje novih simbola i znakova koji bi objedinjavali obilježja srpske nacionalne tradicije i hrvatske državnosti mogao bi biti korak naprijed ka kvalitetnijem uključivanju srpske nacionalne manjine i njihovog redefiniranog položaja u hrvatski politički prostor. To je i dio procesa integracije u modernu multikulturalnu Europu. Bilo bi dobro da proces stvaranja tih simbola bude što je više uključiv, da u njega budu uključeni i ljudi, a ne samo političke elite imajući na umu da su simboli oblik komunikacije koji šalju poruku i drugome.
Katarina Kruhonja






