POVODOM ZLOSTAVLJANJA I ZANEMARIVANJA DJECE U DJEČJIM DOMOVIMA U BREZOVICI I LUGU

Povratak

Prenosimo izjavu za javnost Građanskog odbora za ljudska prava

Slučajevi zloupotrebe i zanemarivanja djece u dječjim domovima u Brezovici i Lugu, koji su zadnjih tjedana i mjeseci izišli pred hrvatsku javnost u svoj svojoj grozoti, najsramniji su primjeri kršenja osnovnih ljudskih prava. Pogođeni su najbespomoćniji članovi društva - djeca izdvojena iz obitelji, bez roditeljske skrbi i zaštite, a počinitelji nedjela su među onima kojima je povjerena odgovornost da im, umjesto roditelja, osiguraju uvjete za odgovarajući rast, razvoj i socijalizaciju.

Ovo zlostavljanje i zanemarivanje djece dogodilo se u ustanovama čija je svrha zbrinjavanje, odgoj, obrazovanje, liječenje i resocijalizacija djece, pri čemu vjerske ustanove nisu nikakav izuzetak. Gotovo pedeset godina nakon Deklaracije o pravima djeteta Ujedinjenih naroda, ovi događaji podsjećaju na sudbinu Olivera Twista, samo, bojimo se, bez happy enda.

Da ne postanemo suučesnici, moramo svi zajedno stati uz ovu djecu i za njih tražiti zaštitu, pravdu i zadovoljštinu.

Ne smije nas zavesti nada da su Brezovica i Lug samo slučajni ekscesi. Oni su zvono na uzbunu koje zove da preispitamo čitav sustav dječje socijalne skrbi kao i stanje u drugim institucijama namijenjenim djeci (bolnice, škole, vrtići, jaslice, popravni domovi). Institucionalno zlostavljanje/zanemarivanje djece vrlo teško izlazi na svjetlo dana i vrlo često ga prikrivaju gotovo svi koji imaju moć da to čine. Do otkrivanja istine najčešće prolaze godine i decenije, tokom kojih se uništavaju stotine mladih života. Zlostavljani progovaraju obično tek u zreloj dobi ili u starost, a neki i sami postaju zlostavljači.

Iako recentni slučajevi još nisu sudski procesuirani, već sama sumnja na institucionalno zlostavljanje/zanemarivanje djece zahtijeva promptno djelovanje.
Stoga Građanski odbor za ljudska prava poziva vlasti na svim razinama :

  1. da se odmah utvrde i provedu mjere kojima će sva djeca u Brezovici i Lugu biti zaštićena od mogućeg zlostavljanja i/ili zanemarivanja
  2. da odmah započne odgovarajući psihosocijalni tretman djece koja su traumatizirana zlostavljanjem/zanemarivanjem
  3. da se hitno i temeljito istraže i presude slučajevi vezani za zlostavljanje i zataškavanje zlostavljanja u dječjim domovima u Brezovici i Lugu
  4. da se odmah ustanovi i osposobi posebno nezavisno tijelo (pri Pravobraniteljstvu za djecu ili drugačije) koje će primati sve prijave institucionalnog zlostavljanja
  5. da se izvrši nadzor u svim ustanovama, javnim, vjerskim i privatnim, koje zbrinjavaju djecu izvan obiteljskog okruženja
  6. da se temeljem provedenog nadzora napravi analiza sustava kojem zajednica povjerava brigu za dobrobit djece, registriraju sve slabe točke i izvrše nužne preinake sustava
  7. da odgovorni za institucionalno zlostavljanje ili zanemarivanje obeštete djecu za pretrpljene patnje i kršenja njihovih ljudskih prava

Građanski odbor za ljudska prava poziva također sve nevladine organizacije za ljudska prava, humanitarne organizacije koje rade za dobrobit djece, profesije koje se bave djecom, Ured UNICEF-a u Hrvatskoj i sve građanke i građane da poduzmu sve što je u njihovoj moći da djeca u Brezovici i Lugu i sva ostala djeca u institucijama budu zaštićena od zlostavljanja i zanemarivanja i dobiju svu potrebnu podršku i pomoć na svom putu kroz život.

Oni ne smiju biti NIČIJA DJECA nego NAŠA DJECA !

Zoran Pusić
Predsjednik GOLJP-a

dr. Gorjana Gjurić
Voditeljica Građanskog glasa za zdravlje GOLJPa

Za Centar za mir, nenasilje i ljudska prava - Osijek
Branka Kaselj, izvršna direktorica


POVODOM ZLOSTAVLJANJA I ZANEMARIVANJA DJECE U DJEČJIM DOMOVIMA U BREZOVICI I LUGU


"Slušati da bi razumjeli"
Po mom iskustvu i razumijevanju, jedna od temeljnih potki građenja mira je slušati da bi razumjeli. Ohrabrena sam što taj pristup i princip prepoznajem u načinu na koji je odabrana tema Konferencije i u načinu na koji je u pripreme Konferencije i njenih dokumenata bio uključen veliki broj žena i muškaraca iz cijeloga svijeta.

Izlaganje Katarine Kruhonja na otvaranju konferencije «Uloga organizacija civilnoga društva u prevenciji oružanih sukoba i građenju mira», UN, New York 2005.


Izjava povodom najave srpske manjine u RH o kreiranju njihova znakovlja
Ustav Republike Hrvatske prepoznaje i uvažava potrebu za iskazivanjem identiteta putem znakovlja i simbola. Na ljudskoj razini to znači da se od svih koji imaju potrebu i pravo za iskazivanjem svog identiteta putem znakovlja i simbola očekuje da uvaže tu istu potrebu kod drugih.
Stvaranje novih simbola i znakova koji bi objedinjavali obilježja srpske nacionalne tradicije i hrvatske državnosti mogao bi biti korak naprijed ka kvalitetnijem uključivanju srpske nacionalne manjine i njihovog redefiniranog položaja u hrvatski politički prostor. To je i dio procesa integracije u modernu multikulturalnu Europu. Bilo bi dobro da proces stvaranja tih simbola bude što je više uključiv, da u njega budu uključeni i ljudi, a ne samo političke elite imajući na umu da su simboli oblik komunikacije koji šalju poruku i drugome.

Katarina Kruhonja