Izjava organizacija za zaštitu ljudskih prava
povodom sudskog procesa protiv optuženog Mihajla Hrastova
Smatramo neophodnim da se nakon 14 godina stvore uvjeti za pravično, nepristrano i profesionalno suđenje Mihajlu Hrastovu, optuženom za zločin protiv ratnih zarobljenika, ubojstvo 13 rezervista JNA i ranjavanje jednog, a počinjenog 21. rujna 1991. godine na Koranskom mostu.
Naime, rješenjem Vrhovnog suda RH od 9. ožujka 2004. godine po drugi se put ukida oslobađajuća presuda Županijskog suda Karlovac od 18. rujna 2002. godine i predmet vraća prvostupanjskom sudu. Novo suđenje, pred potpuno izmijenjenim Sudskim vijećem Županijskog suda u Karlovcu, počelo je glavnom raspravom održanom 20., 22. i 23. rujna 2004. godine. Sudsko vijeće, kojim predsjedava sudac Marijan Janjac, treba suditi pod snažnim pritiskom dijela javnosti i lokalnih medija Karlovca koji optuženog pripadnika Ministarstva unutrašnjih poslova Hrvatske veličaju kao ratnog heroja. Publika koja glasno komentira tijek postupka i sudski stražari koji nisu skrivali naklonost prema okrivljenom, mogu utjecati na osjećaj sigurnost svih uključenih u proces, od obitelji žrtava kojima bi suđenje trebalo biti dostupno, preko nezavisnih promatrača pa do svjedoka i, konačno, odgovornih zastupnika pravosuđa Republike Hrvatske koji proces vode.
Zabrinjavajuće je u ovom predmetu i postupanje Županijskog tužiteljstva u Karlovcu. Županijska državna odvjetnica koja zastupa optužbu, i čija je zadaća utvrđivanje materijalne istine, nije uložila prigovor na nalaz i mišljenje vještaka balističara i tražila njegovo izuzeće što je, u cilju utvrđivanja materijalne istine, a po članu 250 (stav 1 i 2) ZKP RH imala pravo učiniti. Naime, navedeni vještak je zaposlen u istoj ustanovi, u Ministarstvu unutarnjih poslova Republike Hrvatske, kao i okrivljeni Hrastov što ne zadovoljava standarde nepristranog i pravednog suđenja.
Nadalje, javnost naknadno saznaje da je optužbu trebala zastupati zamjenica županijske državne odvjetnice, gđa Davorka Nyerš Katušić, te da je neposredno pred održavanje prve glavne rasprave to odbila i podnijela zahtjev za razrješenje s dužnosti. Prema njenim riječima, koje je prenio tisak,"ne može voditi postupak koji je unaprijed izgubljen". Ona drži da je od strane Županijskog državnog odvjetništva bila onemogućena da u skladu s profesijom i vlastitom savješću zastupa optužnicu te predloži dodatno balističko vještačenje radi novih dokaza i traži izuzeće predloženih sudaca u Vijeće.
Smatramo nužnim da se Županijski sud u Karlovcu izuzme od provođenja ovog sudskog procesa te da se proces bez odugovlačenja preuzme od strane jednog od četiri istražna centra za ratne zločine. Naime, temeljem Zakona o primjeni Statuta Međunarodnog prava osnovani su istražni centri u Osijeku, Zagrebu, Rijeci i Splitu kako bi pravosuđe Republike Hrvatske odgovorilo na zahtjeve za nepristrano, profesionalno i pravedno suđenje za najteža kaznena djela. Očekujemo da Državno odvjetništvo nadležnog centra ispita ima li, u skladu sa činjenicama i dokazima, razloga za izmjenu postojeće optužnice.
Insistiramo na prekidanju prakse odugovlačenja radi žrtava, oštećenih, osumnjičenog i cjelokupne javnosti. Pravedno suđenje na temelju utvrđivanja činjenica su važni za individualne i društvene procese suočavanja s prošlošću, za normalizaciju i za pridruživanje Europi.
8. veljače 2005.
Izjavu potpisuje:
Odbor za ljudska prava Karlovac
Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek
Centar za mirovne studije
Fond za humanitarno pravo Beograd
Građanski odbor za ljudska prava Zagreb
Hrvatski helsinški odbor
Izjave

Izjava organizacija za zaštitu ljudskih prava povodom sudskog procesa protiv Mihajla Hrastova
Povratak"Slušati da bi razumjeli"
Po mom iskustvu i razumijevanju, jedna od temeljnih potki građenja mira je slušati da bi razumjeli. Ohrabrena sam što taj pristup i princip prepoznajem u načinu na koji je odabrana tema Konferencije i u načinu na koji je u pripreme Konferencije i njenih dokumenata bio uključen veliki broj žena i muškaraca iz cijeloga svijeta.
Izlaganje Katarine Kruhonja na otvaranju konferencije «Uloga organizacija civilnoga društva u prevenciji oružanih sukoba i građenju mira», UN, New York 2005.
Izjava povodom najave srpske manjine u RH o kreiranju njihova znakovlja
Ustav Republike Hrvatske prepoznaje i uvažava potrebu za iskazivanjem identiteta putem znakovlja i simbola. Na ljudskoj razini to znači da se od svih koji imaju potrebu i pravo za iskazivanjem svog identiteta putem znakovlja i simbola očekuje da uvaže tu istu potrebu kod drugih.
Stvaranje novih simbola i znakova koji bi objedinjavali obilježja srpske nacionalne tradicije i hrvatske državnosti mogao bi biti korak naprijed ka kvalitetnijem uključivanju srpske nacionalne manjine i njihovog redefiniranog položaja u hrvatski politički prostor. To je i dio procesa integracije u modernu multikulturalnu Europu. Bilo bi dobro da proces stvaranja tih simbola bude što je više uključiv, da u njega budu uključeni i ljudi, a ne samo političke elite imajući na umu da su simboli oblik komunikacije koji šalju poruku i drugome.
Katarina Kruhonja






