Izjava povodom članka V. Rešković u Jutarnjem listu

Povratak

N/P: Redakcija Jutarnjeg lista
U vezi s navodima u vašem članku „Udrugama Katarine Kruhonja i njezina kolege Milana Ivanovića čak 850.000 kn“, novinarke V. Rešković, objavljenom 07. 02. 2005. godine, te u skladu sa Zakonom o medijima (NN 59/2004) molimo Vas da objavite sljedeće informacije:

Centar za mir-Osijek odlučno odbacuje insinuacije iz članka koje upućuju da smo zlorabili položaj naše članice u odboru Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva, za dobivanje financijske potpore.

Naime, iako počašćeni što je naša članica prepoznata kao osoba koja može doprinijeti postavljanju Zaklade, raspravljali smo unutar organizacije trebamo li se javljati na natječaje tijekom njezinog mandata u odboru Zaklade. Kako smo u tom trenutku procijenili da Zaklada ima zaštitne mehanizme za prevenciju sukoba interesa, a nije drukčije propisivala uvjete za natječaje prevagnuo je stav da ćemo iskoristiti pravo prijave. U tom smo procesu ispoštovali sve propisane uvjete i procedure.

Naša organizacija ima postavljenu upravljačku strukturu i procedure u kojoj mr.sc. Katarina Kruhonja, dr.med. ne sudjeluje. U njima, s druge strane, sudjeluju neovisni stručnjaci i predstavnici zajednice. Prema tomu, nazivanje organizacije „Kruhonjin Centar“ upućuje na temeljno nepoznavanje i nepoštivanje pojma organizacije civilnog društva, a omalovažava doprinos sviju uključenih u rad organizacije. Radi opće informiranosti navodimo kako je Centar za mir, nenasilje i ljudska prava – Osijek nevladina i neprofitna organizacija koja djeluje od 1992. godine. U ovom trenutku organizacija broji 87 članova, 25 uposlenika i više od 50 volontera koji provode 4 programa, 10 projekata. Kroz rad u zajednicama, edukaciju, istraživanja, pružanja savjetodavnih usluga te brojne druge aktivnosti ostvarujemo misiju izgradnje društva temeljenog na kulturi mira. Ukupan budžet organizacije je tijekom 2004. godine iznosio oko 600.000 €, od čega je 95% osigurano od strane različitih međunarodnih donatorskih organizacija. Sva su naša finacijska i druga izvješća javna i dostupna putem naše web-stranice: www.centar-za-mir.hr

Dr.sc. Milan Ivanović, predsjednik udruge AlbertE , jest član upravnog odbora od 2004 i dugogodišnji član organizacije. Tako bismo u vezu s Centrom za mir - Osijek mogli dovesti i druge pojedince i udruge koje danas aktivno i samostalno djeluju na području Slavonije i Baranje. Kako su umrežavanje i suradnja preduvjeti za razvoj civilnog društva, pitamo se gdje je granica (ne)povjerenja?

Svjesni smo aktualnosti i važnosti pitanja etike, odgovornosti i javnog povjerenja u društvu. Spremni smo konstruktivno sudjelovati u dijalogu koji će osigurati potpunu jasnoću i transparentnost procedura i omogućiti najpravičniji mogući ishod u ovom konkretnom slučaju. Bez obzira na to kakav će to ishod po nas imati, želimo da ovi principi zažive.

U ime Centra za mir, nenasilje i ljudska prava – Osijek

Branka Kaselj, izvršna direktorica


U Osijeku, 07. veljače 2005. godine

Izjava povodom članka V. Rešković u Jutarnjem listu


"Slušati da bi razumjeli"
Po mom iskustvu i razumijevanju, jedna od temeljnih potki građenja mira je slušati da bi razumjeli. Ohrabrena sam što taj pristup i princip prepoznajem u načinu na koji je odabrana tema Konferencije i u načinu na koji je u pripreme Konferencije i njenih dokumenata bio uključen veliki broj žena i muškaraca iz cijeloga svijeta.

Izlaganje Katarine Kruhonja na otvaranju konferencije «Uloga organizacija civilnoga društva u prevenciji oružanih sukoba i građenju mira», UN, New York 2005.


Izjava povodom najave srpske manjine u RH o kreiranju njihova znakovlja
Ustav Republike Hrvatske prepoznaje i uvažava potrebu za iskazivanjem identiteta putem znakovlja i simbola. Na ljudskoj razini to znači da se od svih koji imaju potrebu i pravo za iskazivanjem svog identiteta putem znakovlja i simbola očekuje da uvaže tu istu potrebu kod drugih.
Stvaranje novih simbola i znakova koji bi objedinjavali obilježja srpske nacionalne tradicije i hrvatske državnosti mogao bi biti korak naprijed ka kvalitetnijem uključivanju srpske nacionalne manjine i njihovog redefiniranog položaja u hrvatski politički prostor. To je i dio procesa integracije u modernu multikulturalnu Europu. Bilo bi dobro da proces stvaranja tih simbola bude što je više uključiv, da u njega budu uključeni i ljudi, a ne samo političke elite imajući na umu da su simboli oblik komunikacije koji šalju poruku i drugome.

Katarina Kruhonja