Izjava povodom uklanjanja spomenika Juri Francetiću u Slunju i Mili Budaku u Svetom Roku

Povratak

Pozdravljamo odgovaran politički čin uklanjanja spomenika Juri Francetiću i Mili Budaku. Vlada Republike Hrvatske pokazala je da ima političku volju suprotstaviti se privatnim inicijativama pojedinaca, grupa i institucija koje pokušavaju rehabilitirati ustaštvo i ustaške zločine. Time je Vlada djelovala u skladu s Izvorišnim osnovama i najvišim vrednotama Ustava Republike Hrvatske. Ovakav ishod napete situacije oko spomen obilježja u Slunju i Svetom Roku važan je dokaz da javni dijalog o najtežim pitanjima može biti konstruktivan i da su strahovi od suočavanja s prošlošću suvišni.
 
Ipak, sporost u uklanjanju spomenika jasno govori o problemu nedostatne zakonske regulative. Postoji rizik da će u mogućim sličnim budućim situacijama reagiranje vlasti prvenstveno ovisiti o političkoj volji. Upravo bi ova dva primjera eskalacije krize trebala poslužiti kao poticaj za sustavno sprječavanje rehabilitacije ustaštva i ustaških zločina.
 
Zato od Vlade RH očekujemo da u skladu sa svojim ovlastima i već iskazanom namjerom pripremi  zakonske prijedloge te ih uputi u proceduru Hrvatskom Saboru, kojima bi se napokon spriječilo javno afirmiranje stavova, ideologija i djelovanja protivnih ustavnom poretku Republike Hrvatske, posebice najvišim vrednotama poštivanja prava čovjeka i mirotvorstva te Izvorišnim osnovama Ustava Republike Hrvatske koje izrijekom navode da se pravo na državnu suverenost očituje «u uspostavi temelja državne suverenosti u razdoblju drugog svjetskog rata izraženoj nasuprot proglašenju Nezavisne Države Hrvatske (1941.) na odlukama Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Hrvatske (1943.)». Tražimo da se zakonom i drugim propisima onemogući podizanje spomen obilježja te imenovanje ulica i drugih javnih prostora, ustrojbenih jedinica lokalne samouprave i pravnih osoba  kojima se afirmiraju osobe, ideologije, režim i djelovanja protivna navedenim vrednotama i Izvorišnim osnovama.

Pri donošenju zakona, smatramo  posebno važnim da se osigura široka i dobro pripremljena javna rasprava o zabrani afirmacije osoba, ideologija, režima i djelovanja protivnih hrvatskom ustavnom poretku koja ne bi zadirala u pravo izražavanja pojedinaca.
Pritom će biti nužno pokrenuti temeljitu javnu raspravu o pitanju razlikovanja antifašizma, kao neupitne izvorišne osnove i vrednote suvremene Hrvatske i Europe, od zločina počinjenih u kontekstu različitih totalitarnih režima, te onemogućiti ironijski obrat zabrane afirmacije antifašizma povodom sprječavanja rehabilitacije ustaštva. Kvalitetnom javnom raspravom izbjegla bi se ishitrena, površna i neprimjenjiva zakonska rješenja koja bi samo pridonijela sadašnjim podjelama i nejasnoćama.
 
Pozivamo gradska i općinska vijeća u svim naseljima Republike Hrvatske gdje postoje ulice i javni prostori nazvani prema ustaškim dužnosnicima, da hitno donesu odluke o promjeni tih naziva.
 
Nakon današnjeg odgovornog čina Vlade RH i dalje ostaje upitan stav Katoličke Crkve u Hrvatskoj čije je ignoriranje zbivanja u Svetog Roku moglo navesti na zaključak da je šutnja Crkve znak odobravanja, što je neprihvatljivo s obzirom na kršćanski nauk i posebice neodgovorno u svjetlu velikog društvenog utjecaja Crkve na javno mnijenje u Hrvatskoj.

Sustavno sprječavanje rehabilitacije ustaštva bila bi potvrda spremnosti hrvatskog društva da se saživi s antifašizmom - jednom od najviših vrednota suvremene Europe.

U Zagrebu, 27. kolovoza 2004.


POTPISNICI IZJAVE:
Odbor za uklanjanje spomenika Juri Francetiću:
Centar za mirovne studije, Zagreb
Građanski odbor za ljudska prava, Zagreb
Odbor za ljudska prava Karlovac
Udruga antifašista karlovačke županije, Karlovac

Koalicija za promociju i zaštitu ljudskih prava:
Centar za direktnu zaštitu ljudskih prava, Zagreb
Centar za građanske inicijative, Poreč
Dalmatinski odbor solidarnosti, Split
Centar za mir, pravne savjete i psihocijalnu pomoć, Vukovar
Centar za mir, nenasilje i ljudska prava, Osijek
Srpski demokratski forum, Zagreb
Organizacija za građanske inicijative, Osijek
Udruženje za mir i  ljudska prava «Baranja», Bilje

Pojedinačne nevladine organizacije:
Altruist, Split 
Antiratna kampanja Hrvatske
Autonomna ženska kuca Zagreb
B.a.b.e. - Grupa za ženska ljudska prava, Zagreb
Centar za kulturu Roma, Zagreb
Centar za mentalno zdravlje i ljudska prava, Zagreb
Centar  za žene žrtve rata, Zagreb
FADE – IN, Zagreb
Građanska udruga protiv nasilja, Sisak
HOMO, Pula
Iskorak - Grupa za prava seksualnih i rodnih manjina
Lezbijska grupa Kontra, Zagreb
Mali korak - Centar za kulturu mira i nenasilja, Zagreb
Osječki zeleni, Osijek
Udruga za istraživanje tranzicije k demokraciji (TOD)
Udruga MI, Split
Udruga mladeži Roma Hrvatske, Zagreb
Udruga žena Romkinja Bolja Budućnost, Zagreb
Udruženje Roma Međimurja, Čakovec
ZaMirNET, Zagreb
Ženska udruga "Izvor", Tenja

Izjava povodom uklanjanja spomenika Juri Francetiću u Slunju i Mili Budaku u Svetom Roku


"Slušati da bi razumjeli"
Po mom iskustvu i razumijevanju, jedna od temeljnih potki građenja mira je slušati da bi razumjeli. Ohrabrena sam što taj pristup i princip prepoznajem u načinu na koji je odabrana tema Konferencije i u načinu na koji je u pripreme Konferencije i njenih dokumenata bio uključen veliki broj žena i muškaraca iz cijeloga svijeta.

Izlaganje Katarine Kruhonja na otvaranju konferencije «Uloga organizacija civilnoga društva u prevenciji oružanih sukoba i građenju mira», UN, New York 2005.


Izjava povodom najave srpske manjine u RH o kreiranju njihova znakovlja
Ustav Republike Hrvatske prepoznaje i uvažava potrebu za iskazivanjem identiteta putem znakovlja i simbola. Na ljudskoj razini to znači da se od svih koji imaju potrebu i pravo za iskazivanjem svog identiteta putem znakovlja i simbola očekuje da uvaže tu istu potrebu kod drugih.
Stvaranje novih simbola i znakova koji bi objedinjavali obilježja srpske nacionalne tradicije i hrvatske državnosti mogao bi biti korak naprijed ka kvalitetnijem uključivanju srpske nacionalne manjine i njihovog redefiniranog položaja u hrvatski politički prostor. To je i dio procesa integracije u modernu multikulturalnu Europu. Bilo bi dobro da proces stvaranja tih simbola bude što je više uključiv, da u njega budu uključeni i ljudi, a ne samo političke elite imajući na umu da su simboli oblik komunikacije koji šalju poruku i drugome.

Katarina Kruhonja