SABORU REPUBLIKE HRVATSKE
VLADI REPUBLIKE HRVATSKE
JAVNOSTI
MEDIJIMA
PRIOPĆENJE ZA JAVNOST
Članice i članovi Centra za mir, nenasilje i ljudska prava – Osijek podržavaju odluku Vlade Republike Hrvatske u pogledu udovoljavanja zahtjevima Međunarodnog kaznenog suda. Ta je odluka ispravna i utemeljena na Ustavnom zakonu o suradnji s Međunarodnim kaznenim sudom koji je donio Hrvatski Sabor te međunarodnim dokumentima koje je Republika Hrvatska potpisala i ratificirala i dužna ih je poštivati.
Suradnju s Međunarodnim kaznenim sudom ne treba razumijevati kao pravnu dužnost koja nam je pod pritiskom nametnuta već kao nužan dio procesa izgradnje trajnog mira kažnjavanjem ratnih zločina što je dugoročno naš nacionalni interes a, ujedno, predstavlja i civilizacijsko dostignuće. Uspostavom međunarodnog prava i međunarodnog suda, koji treba prerasti u trajni Međunarodni sud za ratne zločine ni pobjednici više ne mogu biti abolirani od ratnih zločina nego se upravo nepristranim kažnjavanjem svakog zločina utire put prevenciji budućih zločina i budućih ratova.
U tom smislu, ni u kom slučaju ne prejudiciramo krivnju osumnjičenih za ratni zločin, jer je svatko nevin dok mu se u pravičnom sudskom postupku krivnja ne utvrdi pravomoćnom sudskom presudom. Također, ističemo da svi materijali potrebni za obranu osumnjičenih koje Republika Hrvatska posjeduje trebaju biti dostupni obrani.
Hrvatska javnost nažalost nije dovoljno upoznata s ciljevima, nadležnostima i misijom Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju, pa su zbog toga prisutne manipulacije. Važno je znati da Međunarodni kazneni sud ima nadležnost samo nad pojedincima, a ne nad organizacijama, političkim strankama, administrativnim jedinicama ili drugim pravnim subjektima, pa tako ne sudi ni državama.
Haški Međunarodni sud i domaće pravosuđe imaju istovremenu nadležnost nad teškim kršenjima međunarodnog humanitarnog prava i zato očekujemo da hrvatsko pravosuđe u većoj mjeri nego do sada preuzima odgovornost i započinje procesuiranje ratnih zločina. Samo ukoliko sami ne budemo u stanju nositi se s tim problemom, oslobodit ćemo se izvanjske intervencije.
Pozivamo zastupnike u Hrvatskom Saboru da izglesaju povjerenje Vladi.
Smatramo, međutim da je cijeli postupak od uručenja optužnica do sada nepotrebno i neprihvatljivo zavijen u tajnovitosti kao što je neprihvatljivo i da se u Saboru vodi rasprava o formulacijama u optužnicama na zatvorenoj sjednici i u situaciji kada još uvijek sadržaj tih optužnica nije dostupan ni zastupnicima ni javnosti.
Također, ovom prilikom pozivamo Sabor da podrži inicijativu nevladinih organizacija o osnivanju Komisije za istinu. Svjesni smo, naime, činjenice da će procesuiranje ratnih zločina putem pravosuđa iako neophodno, biti izuzetno teško i dugotrajno. Zbog toga je, usporedno s procesuiranjem ratnih zločina, važno osigurati pravdu žrtvama i omogućiti da njihova pojedinačna svjedočanstva postanu dijelom pisane kolektivne povijesti, a polarizaciju oko ideologiziranih «istina» treba zamijeniti istraživanjem i objavljivanjem dokumenata i arhivske građe uopće – podlogom za dijalog čiji će cilj biti postizanje konsenzusa oko istine i pravde.
U Osijeku 12. srpnja 2001. godine
Za Centar za mir, nenasilje i ljudska prava – Osijek
Izjave

Izjava podrške suradnji s Međunarodnim sudom za ratne zločine
Povratak"Slušati da bi razumjeli"
Po mom iskustvu i razumijevanju, jedna od temeljnih potki građenja mira je slušati da bi razumjeli. Ohrabrena sam što taj pristup i princip prepoznajem u načinu na koji je odabrana tema Konferencije i u načinu na koji je u pripreme Konferencije i njenih dokumenata bio uključen veliki broj žena i muškaraca iz cijeloga svijeta.
Izlaganje Katarine Kruhonja na otvaranju konferencije «Uloga organizacija civilnoga društva u prevenciji oružanih sukoba i građenju mira», UN, New York 2005.
Izjava povodom najave srpske manjine u RH o kreiranju njihova znakovlja
Ustav Republike Hrvatske prepoznaje i uvažava potrebu za iskazivanjem identiteta putem znakovlja i simbola. Na ljudskoj razini to znači da se od svih koji imaju potrebu i pravo za iskazivanjem svog identiteta putem znakovlja i simbola očekuje da uvaže tu istu potrebu kod drugih.
Stvaranje novih simbola i znakova koji bi objedinjavali obilježja srpske nacionalne tradicije i hrvatske državnosti mogao bi biti korak naprijed ka kvalitetnijem uključivanju srpske nacionalne manjine i njihovog redefiniranog položaja u hrvatski politički prostor. To je i dio procesa integracije u modernu multikulturalnu Europu. Bilo bi dobro da proces stvaranja tih simbola bude što je više uključiv, da u njega budu uključeni i ljudi, a ne samo političke elite imajući na umu da su simboli oblik komunikacije koji šalju poruku i drugome.
Katarina Kruhonja






