Zločin u Bijeloj

suđenja u Hrvatskoj :: nepravomoćno presuđena

Presudom Vijeća za ratne zločine Županijskog suda Bjelovaru 11. listopada 2010. optuženi Dragomir Ćasić oslobođen je optužbe jer nije dokazano da je počinio kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz čl. 120. st. 1. OKZ RH.


OPTUŽNICA (SAŽETAK)

Optužnica Županijskog državnog odvjetništva u Bjelovaru KT-49/94 od 12. lipnja 1997. podignuta je protiv 28 optuženika.

Njome se Dragomira Ćasića, kao 19.- optuženog, tereti za ratni zločin protiv ratnih zarobljenika: da je kao pripadnik paravojne postrojbe tzv. "Teritorijalna obrana Zapadne Slavonije" zajedno sa Žarković Krstom, Banjeglav Ljubomirom, Šopalović Milanom, Majić Nenadom, Kulić Sretenom, Zorić Miodragom, Pavković Vasilijem, Kuridža Petrom, Tomić Borom, Glumac Rajkom i Romanić Milanom u noći 18/19. kolovoza uhitio pripadnike policije u Daruvaru Starešinić Zlatka, Petrovecki Darka, Rambousek Damira i Petrovečki Marijana te ih odveli u zatvor u selu Bijela, gdje su isti bili mučeni i zlostavljani, potom prebačeni u zatvor u Bučju, gdje se Petrovicki Darku, Rambousek Damiru i Petrovečki Marijanu gubi svaki trag te se drži da su ubijeni.

Optužnicu možete pogledati ovdje.

Po optužnici Županijskog državnog odvjetništva u Bjelovaru od 06. kolovoza 2010. godine, broj: K-DO-29/10, Dragomira Ćasića se tereti da je zajedno sa ostalim navedenim osobama protupravno lišio slobode građane RH Starešinić Zlatka, Petrovicki Darka, Rambousek Damira i Petrovečki Marijana te ih poveo u četnički zatvor u Bijeloj gdje su mučeni i zlostavljani, a nekoliko dana kasnije prebačeni u centralni zatvor u Bučju, gdje se gubi svaki trag Petrovicki Darku, Rambousek Damiru i Petrovečki Marijanu te se drži da su ubijeni, pa da je počinio kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva.


OPĆI PODACI

Županijski sud u Bjelovaru

Broj predmeta: K-6/2010

Vijeće za ratne zločine: Sandra Hančić, predsjednica Vijeća, Mladen Piškorec, član Vijeća, Antonija Bagarić, članica Vijeća

Optužnica: Županijskog državnog odvjetništva u Bjelovaru od 06. kolovoza 2010. godine, broj: K-DO-29/10.

Zastupnik optužbe: Branka Merzić, Županijska državna odvjetnica u Bjelovaru

Kazneno djelo: ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz čl. 120. st. 1. OKZ RH

Optuženik: Dragomir Ćasić (uhićen na graničnom prijelazu Bajakovo 01. kolovoza 2010., u pritvoru do objave prvostupanjske oslobađajuće presude 11. listopada 2010.)

Branitelji optuženog: Krešimir Papac, odvjetnik iz Koprivnice, Krunoslav Kunštić, odvjetnik iz Koprivnice

Žrtve:

- zatočeni u logor, mučeni i zlostavljani, vode se kao nestali: Darko Petrovicki, Damir Rambousek i Marijan Petrovečki;

- zatočen u logor, mučen i zlostavljan: Zlatko Starešinić


IZVJEŠTAJI S PRAĆENJA SUĐENJA

BIJELA izvještaj s praćenja suđenja


PRESUDA

Dana 11. listopada 2010. presudom Vijeća za ratne zločine Županijskog suda u Bjelovaru opt. Dragomir Ćasić oslobođen je optužbe jer nije dokazano da je počinio djelo za koje ga se optužuje.

 
MIŠLJENJE NAKON PROVEDENOG PRVOSTUPANJSKOG POSTUPKA

Nakon prvostupanjskog postupka provedenog 11. listopada 2010. Vijeće za ratne zločine Županijskog suda u Bjelovaru optuženog Dragomira Ćasića oslobodilo je optužbe da je u noći 18./19. kolovoza 1991., kao pripadnik paravojne postrojbe tzv. Teritorijalne obrane zapadne Slavonije zajedno s Krstom Žarkovićem, Ljubomirom Banjeglavom, Milanom Šopalovićem, Nenadom Majićem, Sretenom Kulićem, Miodragom Zorićem, Vasilijem Pavkovićem, Petrom Kuridžom, Borom Tomićem, Rajkom Glumcem i Milanom Romanićem protupravno lišio slobode građane RH Zlatka Starešinića, Darka Petrovickog, Damira Rambouseka i Marijana Petrovečkog te ih poveo u četnički zatvor u Bijeloj gdje su mučeni i zlostavljani, a nekoliko dana kasnije prebačeni u centralni zatvor u Bučju, gdje se gubi svaki trag Darku Petrovickom, Damiru Rambouseku i Marijanu Petrovečkom te se drži da su ubijeni.

Optuženi Ćasić oslobođen je od optužbe jer nije dokazano da je počinio djelo za koje ga se tereti. Pritvor, u kome se nalazio od 1. kolovoza 2010., kada je uhićen na graničnom prijelazu Bajakovo, ukinut je prilikom objave presude.

Optužnica Županijskog državnog odvjetništva u Bjelovaru broj KT-49/94 od 12. lipnja 1997. podignuta je protiv 28 optuženika (Milan Lončar i dr.), a obuhvaća 12 različitih inkriminiranih događaja s područja tadašnje općine Daruvar u razdoblju od kolovoza do prosinca 1991. godine. No optužnicom nije jasno i dostatno individualizirana uloga pojedinih okrivljenka u izvršenju pojedinih djela koja im se stavljaju na teret.

Navedenom optužnicom Dragomira Ćasića, zajedno sa ostalim navedenim okrivljenicima, teretilo se za mučenje i ubijanje ratnih zarobljenika, s obzirom da je navedeno da su oštećenici Zlatko Starešinić, Darko Petrovicki, Damir Rambousek i Marijan Petrovečki bili pripadnici policije.

No 6. kolovoza 2010. optužnica je izmijenjena. U novoj optužnici broj K-DO-29/10 navedeno je da su četvorica oštećenih bili civili pa se optuženog Ćasića tereti da je protuzakonito u logor odvodio civilno stanovništvo i time počinio ratni zločin protiv civilnog stanovništva.

U dokaznom postupku sud je ispitao trojicu te je pročitao izjave još dvojice svjedoka. Ispitani svjedoci su potvrdili da su u inkriminirano vrijeme vidjeli optuženog u selu Bijela, ali ne i da je on sudjelovao u njihovom uhićenju ili mučenju zarobljenika. Svoje prisustvo u Bijeloj i sam okrivljenik potvrdio je u iznijetoj obrani. Svjedok Zlatko Starešinić, koji je u iskazu u istrazi 1997. godine tvrdio da je optuženik sudjelovao prilikom uhićenja i privođenja njega i drugih zarobljenika u pritvor u Bijelu, tijekom glavne rasprave izmijenio je iskaz iz istrage rekavši da se ne sjeća da je u skupini osoba koje su ih uhitile bio i Dragomir Ćasić.

Analizom izvedenih dokaza sud je utvrdio da je nesporno da je optuženi Ćasić nekoliko dana u kolovozu 1991. bio pripadnik paravojne postrojbe - Teritorijalne obrane zapadne Slavonije i da se u tom svojstvu nalazio u selu Bijela, što bi eventualno govorilo o počinjenju kaznenog djela oružane pobune, koje je obuhvaćeno Zakonom o općem oprostu, dok nije dokazano da je osobno i u sastavu skupine lišavao slobode građane, odvodio ih u zatvore gdje su mučeni, zlostavljani, a neki i ubijeni.

Optužnica Županijskog državnog odvjetništva u Bjelovaru broj KT-49/94 od 12. lipnja 1997. te ishod ovog sudskog postupka ukazuje na potrebu daljnjeg preispitivanja optužnica podignutih nakon provedenih istraga u odsutnosti okrivljenih.

Dragomir Ćasić uhićen je na graničnom prijelazu Bajakovo 1. kolovoza 2010. U pritvoru je, do donošenja oslobađajuće presude 11. listopada 2010. proveo 2 mjeseca i 10 dana. Prema riječima branitelja okrivljenog isti će, ukoliko VSRH potvrdi prvostupanjsku presudu, tražiti naknadu štete zbog neosnovanog pritvaranja.



Praćenje suđenja za ratne zločine

Polugodišnji i godišnji izvještaji

 Izvještaj 2012.

Izvještaj za 2011.
Izvještaj za siječanj-svibanj 2011.

Izvještaj za 2010.
Izvještaj za siječanj-svibanj 2010.
Izvještaj za 2009.
Izvještaj za siječanj-svibanj 2009.
Izvještaj za 2008.
Izvjestaj za siječanj-lipanj 2008.
Izvještaj za 2007.
Izvještaj za 2006.
Izvještaj za 2005.
Kultura mira, specijalno izdanje
Suđenja za ratne zločine

Kvartalni izvještaji

Izvještaj siječanj - ožujak 2013.

Dodatak: Tablični prikaz praćenih postupaka

 Izvještaj svibanj - kolovoz 2012.
Dodatak: Tablični prikaz praćenih postupaka

Izvještaj siječanj - travanj 2012.
Dodatak: Tablični prikaz praćenih postupaka

Dvomjesečni izvještaji

siječanj - veljača 2012.
studeni - prosinac 2011.
rujan - listopad 2011.
srpanj - kolovoz 2011
.
svibanj - lipanj 2011.
ožujak - travanj 2011.
siječanj - veljača 2011.

Monitoring tim:

Veselinka Kastratović
Mladen Stojanović
Jelena Đokić Jović
Maja Kovačević Bošković
Marko Sjekavica
Milena Čalić Jelić
Miren Špek

Kontakt osoba

Mladen Stojanović

nepristrano i pravedno suđenje
obnavljajuća pravda
održivi mir


U suradnji sa
Documenta, Zagreb
Građ. odbor za ljudska prava, Zagreb

Fond za humanitarno pravo, Beograd
Istraživačko-dokument. centar Sarajevo

Projekt je potpomognut financijskim sredstvima Europske unije. Za sadržaj dokumenata na ovim stranicama isključivo je odgovoran Centar za mir, nenasilje i ljudska prava. Sadržaj dokumenata ni pod kojim okolnostima ne odražava stav Europske unije.


euzastava


Projekt sufinancira i:

Veleposlanstvo Kraljevine Nizozemske u Zagrebu

Veleposlanstvo Finske u Zagrebu

Embassy_of_Finland_logo

Veleposlanstvo Australije u Zagrebu

Ured OESS-a u Zagrebu

Poveznice:

Documenta-Centar za suočavanje s prošlošću, Zagreb

Građanski odbor za ljudska prava, Zagreb

Fond za humanitarno pravo, Beogarad

Istraživačko-dokumentacioni centar, Sarajevo

Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju