Postupak protiv Miloša Horvata, za kazneno djelo genocida iz čl. 119. OKZ RH.
OPĆI PODACI
Županijski sud u Osijeku
Broj predmeta: K-64/97
Raspravno Vijeće: sutkinja Ružica Šamota, predsjednica Vijeća; sudac Igor Gojtan, član Vijeća; suci porotnici Zvonko Omrčen, Antun Čeliković i Željko Kuže, članovi Vijeća
Optužnica: Županijskog državnog odvjetništva u Osijeku broj KT-93/94 od 23. studenoga 1995. godine, objedinjena 17. ožujka 1997., činjenično izmjenjena 20. lipnja 1997. Kazneno djelo: genocid iz čl. 119. OKZ RH
Optuženik: Miloš Horvat, prisutan
Branitelj optuženika: Nedjeljko Rešetar, odvjetnik iz Osijeka
PRESUDA (SAŽETAK)
Presudom Županijskog suda u Osijeku od 25. lipnja 1997. godine opt. Miloš Horvat proglašen je krivim što je od kolovoza do prosinca 1991. u baranjskom selu Branjini, s većinskim hrvatskim stanovništvom, zajedno sa još 24 osobe srpske narodnosti iz Branjine osnovao tzv. Štab teritorijalne obrane i kao član tog tijela sudjelovao u donošenju odluka i provođenju aktivnosti kojima je cjelokupno hrvatsko stanovništvo izvrgnuto sustavnom fizičkom i psihičkom zlostavljanju:
- ograničavanjem slobode kretanja uvođenjem propusnica i policijskog sata;
- prisilnim novačenjem uz prijetnju izgonom;
- noćnim pucanjima po kućama Hrvata, bacanjem ručnih bombi i ispaljivanjem tromblonskih mina;
- tjeranjem na obavljanje fizičkih poslova bez ikakve naknade;
- bezrazložnim uhićivanjem, zatvaranjem, ispitivanjem i fizičkim zlostavljanjem muškaraca;
- uzimanjem muškaraca kao taoca pri izvođenju vojnih akcija protiv Hrvatske vojske pod prijetnjom da će za svakog poginulog pripadnika srpskih postrojbi biti pogubljena petorica Hrvata;
- paljenjem kuća i gospodarskih objekata Hrvata;
- naoružavanjem seoskih Rome i poticanjem da pucaju po kućama Hrvata, pljačkaju ih i pale;
- pljačkanjem po kućama vrjednije pokretne imovine;
- protjerivanjem uz prijetnje da će nastradati ako se ne isele;
- prisiljavanjem da pri protjerivanju potpisuju izjave kako svu svoju imovinu dobrovoljno ostavljaju Štabu, drugim nelegalnim tijelima ili osobama srpske nacionalnosti;
pri čemu je Miloš Horvat osobno:
- s oružjem osiguravao prisilnu radnu akciju u kojoj je više Hrvata moralo po kućama protjeranih Hrvata prikupljati stoku koju je Štab prisvojio;
- kao dežurni član Štaba davao Hrvatima dozvole za izlazak iz sela;
- prisustvovao ispitivanjima;
- iz kuće prognanog Hrvata Ivana Batine pljačkao njegovu imovinu;
- prijetio Hrvatima;
- za potrebe Štaba oduzimao novac i jednom Hrvatu oduzeo osobni automobil.
Uslijed opisanih zlostavljanja gotovo sve hrvatske obitelji morale su napustiti svoje kuće i imanja, ostaviti svoju imovinu i prijeći na slobodni dio Republike Hrvatske.
Opt. Milošu Horvatu je zbog počinjenja kaznenog djela genocida izrečena kazna zatvora u trajanju od 5 godina.
Presudu Županijskog suda u Osijeku broj K-64/97-53 od 25. lipnja 1997. godine pogledajte ovdje.
Vrhovni sud Republike Hrvatske 16. prosinca 1998. godine odbio je kao neosnovane žalbe državnog odvjetnika i opt. Miloša Horvata te je potvrdio presudu suda prvog stupnja.
Presudu VSRH broj I Kž-468/1997-6 od 16. prosinca 1998. godine pogledajte ovdje.







