U memorijalnom centru u Potočarima pored Srebrenice pokopani su posmrtni ostaci 409 bošnjačkih žrtava genocida kojeg su u srpnju 1995. godine počinile snage bosanskih Srba. Među ostalima pokopani su i posmrtni ostaci jednog novorođenčeta te 44 dječaka, koji su u vrijeme počinjenja zločina imali između 14 i 18 godina. U Potočarima su do sada pokopani posmrtni ostaci 6066 žrtava. U mrtvačnicama u BiH još je oko 700 neidentificiranih žrtava, dok se za 1300 žrtava još uvijek traga.

Žalbeno vijeće MKSJ ukinulo je prvostupanjsku presudu kojom je 28. lipnja 2012. godine Radovan Karadžić oslobođen optužbe za genocid nad Muslimanima i Hrvatima u općinama Bratunac, Foča, Ključ, Prijedor, Sanski Most, Vlasenica i Zvornik. Ovom odlukom žalbeno je vijeće utvrdilo da raspravno vijeće nije imalo pravo kada je zaključilo da izvedeni dokazi optužbe nisu u dovoljnoj mjeri ukazivali na optuženikovu odgovornost za ovu inkriminaciju. Osim ove točke optužnice, Karadžića se po još 10 točaka tereti za genocid u Srebrenici te zločine proti čovječnosti i kršenje zakona ili običaje rata od 1992. do 1995. godine.

Dana 30. svibnja 2013. raspravno vijeće Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju nepravomoćno je oslobodilo Jovicu Stanišića, bivšeg načelnika Službe državne bezbednosti Srbije, i Franka Simatovića, bivšeg komandanta Jedinice za specijalne operacije Službe državne bezbednosti, optužbe za zločine počinjene nad nesrbima u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini od 1991. do 1995. godine. Prema zaključcima većine članova sudskog vijeća, uloga Jovice Stanišića i Franka Simatovića svodila se isključivo na organiziranje sudjelovanja jedinica Državne bezbednosti za posebne namjene Srbije (Crvene beretke), Škorpiona, Srpske dobrovoljačke garde, na čijem čelu je bio Željko Ražnjatović Arkan, i Policije SAO Krajine, u ratnim operacijama na području BiH i Hrvatske, pružanje logistike i financiranje istih uz podršku uspješnom zauzimanju Vukovara te uspostavljanju i održavanju kontrole nad okupiranim područjima. Zločini koje su, izvan razumne sumnje, počinili pripadnici svih gore navedenih srpskih jedinica, nisu pripisani optuženim čelnicima Državne bezbednosti Srbije.

Vijeće za ratne zločine Županijskog suda u Zagrebu nepravomoćno je oslobodio optužbi za ratni zločin nad civilima Tihomira Šavorića, Ivicu Krkleca i Alena Topleka. Tužiteljstvo je najavilo žalbu na presudu. Optužnicom se okrivljenike tereti da su na području mjesta Dabrac i Bočac (između Mrkonjić Grada i Banja Luke, BiH) kao pripadnici 7. gardijske brigade Hrvatske vojske, za vrijeme vojne akcije "Južni potez" usmrtili četvero nepoznatih civila. Više...

Izvještaj o praćenju suđenja za ratne zločine za razdoblje siječanj - ožujak 2013. pogledajte ovdje. Tablični prikaz praćenih postupaka u istom razdoblju pogledajte ovdje.

Nova masovna grobnica pronađena je na području stare klaonice u jednome od desetak rovova u koje je odlagan životinjski otpad. U tome rovu pomiješani su ljudski i životinjski ostaci. Procjenjuje se da se radi o posmrtnim ostacima desetak ubijenih mještana Sotina. Radi se o sekundarnoj grobnici, u koju su tijela ubijenih premještena tijekom 1997. godine s ciljem prikrivanja zločina.

Za vrijeme ratnih događanja ubijeno je ili nestalo 64 stanovnika Sotina nesrpske nacionalnosti. Do otkrića ove grobnice tragalo se za 31 nestalim mještaninom Sotina.

Zbog zločina počinjenih u Sotinu Županijsko državno odvjetništvo u Vukovaru 2007. godine podiglo je optužnicu protiv Milana Ostojića i još 16 okrivljenika, no za zločine počinjene u Sotinu do danas nitko nije osuđen.

Prema priopćenju Županijskog suda u Osijeku, dana 25. ožujka u Kliničkom bolničkom centru Osijek preminuo je Rajko Milošević, koji je dan ranije zbog zdravstvenih tegoba iz pritvora Zatvora u Osijeku prevežen u osječki KBC. Rajka Miloševića je 23. kolovoza 2012. Republika Srbija izručila pravosudnim tijelima RH. Milošević je presudom Županijskog suda u Vukovaru broj K-28/02 od 10. prosinca 2004. u odsutnosti pravomoćno osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 4 godine i 6 mjeseci, zbog ratnog zločina protiv civilnog stanovništva, počinjenog u Bapskoj. Konkretno, osuđen je jer je fizički i/ili psihički zlostavljao više mještana Bapske hrvatske nacionalnosti, otimao imovinu i nasilno ušao u kuću jedne hrvatske obitelji.  Nakon izručenja zahtijevao je obnovu postupka, koja mu je u prosincu 2012. i odobrena. Pripremno ročište za glavnu raspravu trebalo je biti održano 3. travnja na Županijskom sudu u Osijeku.

Više o postupku provedenom za zločine počinjene u Bapskoj pročitajte ovdje.

Danas je objavljena presuda Vijeća za ratne zločine Županijskog suda u Zagrebu kojom su nakon provedenog trećeg (drugog ponovljenog) postupka optuženici Pero Đermanović, Dubravko Čavić i Ljubiša Čavić proglašeni krivima zbog kaznenog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva, počinjenog u Stublju, Graboštanima te Donjem i Gornjem Hrastovcu - selima uz Unu kod Hrvatske Kostajnice. Đermanoviću je izrečena kazna zatvora u trajanju od 9, Dubravku Čaviću od 7, a Ljubiši Čaviću od 2 godine. Proglašeni su krivima što su kao pripadnici nelegalnih oružanih formacija tzv. SAO Krajine protuzakonito zatvorili, mučili i ubili civila Vladimira Letića (Đermanović i Dubravko Čavić) te što su (Đermanović i Ljubiša Čavić) zapalili kuće Steve Karanovića i Ive Karanovića, civila hrvatske nacionalnosti. Više o postupku...

Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije podiglo je optužnicu protiv Marka Crevara iz Novih Banovaca za ratni zločin protiv ratnih zarobljenika M.K. i D.G, koji su, kao bivši pripadnici rezervnog sastava Zbora narodne garde, bili zarobljeni 18. studenoga 1991. godine u Vukovaru. Optužnica tereti Crevara da je, kao bivši pripadnik TO Vukovara, u Prihvatnom centru KPZ Sremska Mitrovica 27. veljače 1992. godine tijekom ispitivanja mučio ratne zarobljenike M.K. i D.G, tražio od njih da priznaju optužbe koje su im stavljene na teret i pruže podatke od vojnog značenja, udarajući ih pri tome nogama i metalnim predmetima. Crevar je, prema optužnici, ovo kazneno djelo počinio zajedno sa Ljubanom Miljanovićem i više NN pripadnika JNA i Milicije RSK. Priopćenje Tužilaštva za ratne zločine Republike Srbije od 13. ožujka 2013. pogledajte ovdje.

Županijsko državno odvjetništvo u Osijeku je optužnicom broj K-DO-18/07 od 29. svibnja 2007. optužilo Marka Crevara, Ljubana Miljanovića i Marka Kraguljca zbog zlostavljanja više vukovarskih zarobljenika u Sremskoj Mitrovici. S obzirom da je DORH ustupio ovaj kazneni predmet predmet Tužilaštvu za ratne zločine Republike Srbije, koje je optužilo samo Marka Crevara, u Republici Hrvatskoj nastavlja se kazneni progon ostale dvojice okrivljenika. Priopćenje ŽDO-a u Osijeku pogledajte ovdje.

Prvostupanjskom presudom Županijskog suda u Zagrebu Milan Španović oslobođen je optužbe da je kao pripadnik srpskih paravojnih formacija počinio ratni zločin protiv civilnog stanovništva u selu Maja. Španović je 1993. godine u odsutnosti bio osuđen na 20 godina zatvora. Osim njega, na iste (maksimalne) kazne bilo je osuđeno još 18 osoba. Španović je 2009. iz Velike Britanije izručen Hrvatskoj. U obnovljenom postupku umjesto ranije izrečene kazne izrečena mu je kazna zatvora u trajanju od 3 godine i 5 mjeseci, pa je pušten iz pritvora. No tu je presudu ukinuo VSRH. U novom prvostupanjskom postupku, kojemu je, došavši iz Velike Britanije, prisustvovao opt. Španović, oslobođen je optužbe. Španović je u pritvoru proveo 3 godine i 5 mjeseci. Postupci protiv ostalih Španovićevih suokrivljenika su prije nekoliko godina obnovljeni, a odmah potom i obustavljeni. Više o postupku...

Danas je izrečena prvostupanjska presuda za jedan od najstrašnijih zločina iz devedesetih počinjen na predjelu Skelište kraj Baćina, između ceste i rijeke Une gdje je 21. listopada 1991. dovedeno 76 osoba starije životne dobi, većinom hrvatske nacionalnosti te ubijeno hicima iz automatskog vatrenog oružja. Priopćenje Documente - Centra za suočavanje s prošlošću, Centra za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek i Građanskog odbora za ljudska prava možete pročitati ovdje. Više o predmetu možete pročitati ovdje.

Danas je na Županijskom sudu u Osijeku prekvalificirana optužba i donesena odbijajuća presuda u predmetu opt. Tihomira Kašanina. Kašanin je prethodno izručen iz Velike Britanije pod optužbom da je kao pripadnik milicije u Belom Manastiru uhićivao i zlostavljao hrvatske civile i time počinio kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. Nakon saslušavanja svjedoka, zamjenik ŽDO u Osijeku izmijenio je činjenični opis i pravnu kvalifikaciju optužnice, tereteći opt. Kašanina za počinjenje kaznenog djela oružane pobune, pa je sud uz primjenu Zakona o općem oprostu odbio optužbu. Kašanin je pušten iz pritvora. Više o postupku...

Žalbeno vijeće haaškog suda izreklo je oslobađajuću presudu Momčilu Perišiću, načelnika Generalštaba vojske Jugoslavije, i naložilo njegovo trenutno puštanje na slobodu. Presudom raspravnog vijeća Perišić je 6. rujna 2011. zbog zločina u Sarajevu i Srebrenici te zločina koje je počinila Vojska tzv. RSK bio osuđen na 27 godina zatvora.

Prema priopćenju Županijskog državnog odvjetništva u Osijeku, podignuta je optužnica protiv hrvatskog državljanina (1960.) zbog počinjenja kaznenog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. Okrivljenika se tereti da je 19. studenoga 1991., nakon okupacije Vukovara, kao pripadnik paravojnih postrojbi prilikom kretanja zarobljenih civila Ulicom Nikole Tesle, zajedno s još jednim pripadnikom paravojnih postrojbi iz navedene kolone izdvojio A. L. (1970.) te ga usmrtio rafalom iz automatske puške.

Okrivljenik se nalazi na izdržavanju kazne zatvora do sredine ožujka 2013. godine. Zbog toga je sucu istrage Županijskog suda u Osijeku predloženo određivanje istražnog zatvora zbog opasnosti od bijega te posebno teških okolnosti pod kojima je djelo počinjeno.

Novi dvotjedni izvještaj o događanjima na suđenjima za ratne zločine i o događanjima vezanim uz počinjene zločine pročitajte ovdje.

Na Općinskom sudu u Kninu donesena je presuda prema kojoj Hrvatska mora platiti 540.000 kuna odštete Jovanu Beriću i njegovim sestrama Branki Kovač i Nevenki Stipišić, čiji su roditelji Radivoje i Marija Berić ubijeni u Varivodama krajem rujna 1995., više od mjesec i pol nakon VRA Oluja. Prvotno su sudovi u Kninu i Šibeniku odbili zahtjeve za obeštećenjem koje su tužitelji podnijeli još 2005. godine. No u siječnju 2012. godine Vrhovni sud je ukinuo presude nižih sudova i vratio predmet na ponovno suđenje. U obrazloženju odluke Vrhovnog suda navedeno je da su otac i majka tužitelja ubijeni iz vatrenog oružja u dvorištu svoje kuće, da je istoga dana u selu ubijeno 9 starijih osoba srpske nacionalnosti, da se radi o terorističkom aktu s ciljem izazivanja straha, užasa i nesigurnosti građana, za koji odgovara Republika Hrvatska te da obveza naknade štete postoji neovisno o tome je li počinitelj zločina osuđen.

Izvještaj o događanjima vezanim za suđenja za ratne zločine u protekla dva tjedna pogledajte ovdje. Pregled rasprava u predmetima ratnih zločina koje su pred županijskim sudovima zakazane u siječnju možete pogledati u pridruženom dokumentu.

Prema pisanju Jutarnjeg lista, Srbija je početkom prosinca Hrvatskoj ponovno poslala optužnice protiv Vladimira Šeksa, Ivana Vekića i Tomislava Merčepa za genocid i oružanu pobunu. Radi se o istim optužnicama koje su u Zagreb stigle i krajem srpnja prošle godine, s tom razlikom što sada nije poslana i optužnica za Branimira Glavaša. Pretpostavlja se da je optužnica protiv njega upućena Ministarstvu pravde Bosne i Hercegovine, s obzirom da Glavaš ondje služi zatvorsku kaznu.

Za razliku od prošle godine kada su optužnice proslijeđene nadležnim sudovima u Republici Hrvatskoj kako bi ih oni uručili optuženima, sadašnji je ministar pravosuđa RH postupio drugačije: odgovorio je srbijanskome Ministarstvu pravde da optužnice neće uručiti i vratio ih.

Hrvatska se navodno nije pozvala na Zakon o ništetnosti određenih pravnih akata pravosudnih tijela bivše JNA, bivše SFRJ i Republike Srbije, već na Ugovor o pravnoj pomoći u građanskim i kaznenim stvarima, koji su 1997. potpisali tadašnji ministri vanjskih poslova dviju država RH i SRJ.

Na ponovljenom suđenju, koje je održano na Županijskom sudu u Splitu, bivši milicajac "SAO Krajine" Nikola Munjes nepravomoćno je osuđen na 5 godina zatvora zbog ratnog zločina u Perušiću kraj Benkovca 1991. godine. Prethodno je Munjes u odsutnosti bio osuđen na 9 godina zatvora. U obnovljenom postupku, koji je na Županijskom sudu u Zadru proveden nakon što je Munjes izručen iz Crne Gore, potvrđena je ranija presuda. No VSRH tu je presudu ukinuo. Predmet je potom delegiran na Županijski sud u Splitu. Više o predmetu... 

Danas je Vijeće za ratne zločine Županijskog suda u Sisku Radu Miljevića nepravomoćno oslobodilo optužbe da je prema predhodnom dogovoru s pripadnicima diverzantske grupe Jose Kovačevića izveo četvoricu hrvatskih civila (Janka Kaurića, Milana Litrića, Borislava Litrića i Antu Žužića) iz glinskog zatvora i predao ih pripadnicima navedene grupe kako bi bili likvidirani. Presuda je donesena nakon provedenog trećeg (drugog ponovljenog) prvostupanjskog postupka. U prethodnim prvostupanjskim postupcima Miljević je bio osuđen na 14, odnosno 12 godina zatvora, no VSRH je ukidao osuđujuće presude.

Žalbeno vijeće Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju poništilo je osuđujuću presudu kojom je Ante Gotovina bio osuđen na 24, a Mladen Markač na 18 godina zatvora te je izreklo oslobađajuću presudu. Naloženo je da se obojica odmah puste na slobodu.

Izvještaj Monitoring tima o praćenju suđenja za ratne zločine u razdoblju svibanj - kolovoz 2012. možete pogledati ovdje. Tablični prikaz praćenih postupaka pogledajte ovdje.

Dana 4. rujna, nakon provedenog ponovljenog prvostupanjskog postupka, na Županijskom sudu u Osijeku Rade Ivković i Dušan Ivković proglašeni su krivima da su kao pripadnici srpskih postrojbi nakon okupacije dijela Vukovara zvanog Sajmište silovali jednu žensku osobu (ime ne navodimo) te time počinili kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. Radi Ivkoviću izrečena je kazna zatvora u trajanju od 8 godina, a Dušanu Ivkoviću od 5 godina i 6 mjeseci.
Radi Ivkoviću, koji se ne nalazi na teritoriju RH, suđeno je u odsutnosti. Dušan Ivković prisustvovao je suđenju, branio se sa slobode, no nije se pojavio na objavi presude. S obzirom da mu je izrečena kazna zatvora u trajanju dužem od 5 godina, uz koju je obvezno određivanje pritvora, sud je donio nalog da se optuženiku uruči rješenje o određivanju pritvora i da ga se pritvori. Za pretpostaviti je da je okrivljenik napustio područje Republike Hrvatske.

Na Županijskom sudu u Splitu proveden je obnovljeni postupak protiv Miljenka Bajića, bivšeg vojnog policajca HV-a, ranije u odsutnosti osuđenog na 6 godina zatvora zbog zločina počinjenog nad civilima zatočenim u Vojno-istražnom centru Lora u Splitu, od kojih su dvojica podlegli od ozljeda zadobivenih zlostavljanjem.
Bajić, koji se nalazio u bijegu, uhićen je u rujnu 2010. S obzirom da je osuđen u odsutnosti, odobrena mu je obnova postupka. Obnovljeni prvostupanjski postupak proveden je 14. svibnja 2012. Ranija presuda ostavljena je na snazi, osim u dijelu koji se odnosi na kaznenu sankciju, tako da je Bajiću umjesto ranije izrečenih 6 godina zatvora sada izrečena kazna u kraćem trajanju, 4 godine i 6 mjeseci, kako je i predložilo ŽDO u Splitu.
Više o postupku za zločin nad civilima zatočenima u Lori pročitajte ovdje.

Tročlano optužno vijeće Županijskog suda u Splitu stava je da nakon provedene istrage ne postoje dokazi protiv Damira Boršića i Miroslava Periše, koje tužiteljstvo tereti za počinjenje ratnog zločina protiv civilnog stanovništva u vojnom zatvoru Kuline u Šibeniku.
Boršiću je tužiteljstvo stavilo na teret da je kao zapovjednik Vojnog zatvora Kuline držao četvero civila zanajući da ih zatvorski čuvari svakodnevno tuku i zlostavljaju, te da nije poduzeo ništa da to spriječi,  a uz to i sam je u tome sudjelovao. Zatočeni civili su svakodnevno bili fizički i psihički zlostavljani, a oštećenica je bila silovana više puta te prisiljavana na spolni odnos sa jednim od oštećenika. Okrivljenom Periši tužiteljstvo stavlja na teret da je kao zatvorski čuvar fizički i psihički zlostavljao zatočene civile te da je oštećenicu prisiljavao na spolni odnos s jednim od oštećenika.
Inače, Boršić je uz Tvrtka Pašalića, Željka Maglova i Milorada Paića optužen za ratni zločin protiv ratnih zarobljenika počinjen u istom zatvoru.  

Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije podiglo je optužnicu protiv dva bivša pripadnika TO Tenja - Bože Vidakovića, zvanog "Ustaša" i "Trafikant" i Žarka Čubrila. Tereti ih se za ratni zločin protiv jednog ratnog zarobljenika i protiv 18 civila, počinjen u srpnju i kolovozu 1991. godine u Tenji. Priopćenje Tužilaštva za ratne zločine Republike Srbije pogledajte ovdje. 

Izjavu možete pročitati ovdje.

Momčila Perišića, bivšeg načelnika generalštaba Vojske Jugoslavije vijeće haaškog suda danas je proglasilo krivim za zločine u Hrvatskoj i BiH i izreklo mu kaznu zatvora u trajanju od 27 godina. Sažetak presude možete pročitati ovdje.

Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije podnijelo je istražnom sucu Odeljenja za ratne zločine Višeg suda u Beogradu zahtjev za provođenje istrage protiv dvije osobe zbog osnovane sumnje da su, kao pripadnici Teritorijalne obrane Tenje, tijekom prve polovine srpnja 1991. godine počinili ratne zločine protiv ratnih zarobljenika i protiv civilnog stanovništva. Priopćenje Tužilaštva pogledajete ovdje.

ŽDO u Osijeku je nakon provedene istrage podiglo pred Županijskim sudom u Osijeku optužnicu protiv Aleksandra Vasiljevića i Miroslava Živanovića zbog počinjenja kaznenog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva i kaznenog djela ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika. Tereti ih se za zločine počinjene u logorima Begejci, Stajićevo, Sremska Mitrovica, Niš i Stara Gradiška.  Priopćenje ŽDO u Osijeku možete pogledati ovdje.

Na graničnom prijelazu između Bosne i Hrcegovine i Republike Srbije uhićen je Božidar Vučurević, čelni čovjek općine Trebinje u ratno vrijeme. Uhićen je po međunarodnoj tjeralici koju je raspisala Hrvatska. Županijsko državno odvjetništvo u Dubrovniku 2008. protiv njega je podignulo optužnicu zbog počinjenja kaznenog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva i kaznenog djela uništavanja kulturnih i povijesnih spomenika.

Crnogorska policija uhitila je Ivu Menzalina, optuženog za ratni zločin protiv ratnih zarobljenika u logoru u Morinju. Menzalin je u odsutnosti prvostupanjskom presudom Višeg suda u Podgorici bio osuđen na 4 godine zatvora, ali istu je drugostupanjski sud u prosincu 2010. ukinuo i vratio postupak na ponovljeno suđenje. Više o predmetu pogledajte ovdje.

Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije donijelo je odluku da, nakon provedene istrage, odustaje od kaznenog progona protiv Tihomira Purde, Danka Maslova i Petra Janjića. Priopćenje Tužilaštva za ratne zločine Republike Srbije možete pogledati ovdje.

Izjveštaj o praćenju suđenja za ratne zločine u studenom i prosincu 2010. godine možete pogledati ovdje.

Prizivni sud u Beogradu potvrdio je prvostupanjsku presudu Vijeća za ratne zločine Okružnog suda okrivljenima za zločin na Ovčari kod Vukovara u studenom 1991., kada je ubijeno 200 ratnih zarobljenika.
Više o predmetu pročitajte ovdje.

Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije podiglo je optužnicu protiv Veljka Marića (59) iz Grubišnog Polja za ratni zločin protiv civilnog stanovništva u selu Rastovac na području općine Grubišno Polje (Republika Hrvatska), 1991.godine. Izjavu Tužilaštva pročitajte ovdje.

Izjavu za javnost pripremili su Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek, Documenta - centar za suočavanje s prošlošću i Građanski odbor za ljudska prava. Izjavu možete pogledati ovdje.

Sažeto o presudi VSRH u predmetu protiv opt. B. Glavaša i ostalih možete pogledati ovdje.

Prethodna Slijedeća

Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije podiglo je optužnicu protiv bivših specijalnih policajaca tzv. SAO Krajine Zorana Vukšića, Slobodana Strigića, Branka Hrnjaka i Velimira Bertića zbog ubojstva najmanje šest civila nesrpske nacionalnosti, protuzakonitih zatvaranja, zlostavljanja i drugih oblika nečovječnog postupanja na području Općine Beli Manastir u drugoj polovici 1991.
Priopćenje srbijanskog Tužilaštva za ratne zločine pročitajte ovdje.  

Vijeće MKSJ je prvostupanjskom presudom proglasilo Vujadina Popovića i Ljubišu Bearu krivim za genocid počinjen u Srebrenici, te ih osudilo na doživotne kazne zatvora, a Dragu Nikolića na 35 godina zatvora zbog pomaganja i podržavanja genocida. Istom presudom, Ljubomir Borovčanin je osuđen na 17, Radivoje Miletić na 19, Milan Gvero na 5, te Vinko Pandurević na 13 godina zatvora zbog zločina protiv čovječnosti.

Podatke o postupcima na MKSJ (ažurirano 16. ožujka 2010.) možete vidjeti ovdje. 

Pozivamo Vas na Okrugli stol o učinkovitijem procesuiranju ratnih zločina te obeštećivanju preživjelih i obitelji žrtava - neophodne zakonske izmjene koji će se održati 31. ožujka 2010. godine u Hotelu International, Miramarska 24 s početkom u 11,00 sati.

Program možete pogledat ovdje.

Izvještaj možete pročitati ovdje.

Nakon održane rasprave dana 08. prosinca 2009. godine, doneseni su slijedeći zaključci o naknadama šteta sudskim putem zbog usmrćenja bliske osobe u Hrvatskoj u razdoblju od 1991. do 1995. godine.

Svrha ovog okruglog stola je ukazati na izostanak mehanizma javne rasprave koja može imati utjecaj na izmjene Ustava Republike Hrvatske te pokretanje takve rasprave u odnosu na prijedloge izmjena ili dopuna Ustava Republike Hrvatske koju predlažu pojedine organizacije civilnoga društva i/ili građani/ke.

Poziv za okrugli stol
Program okruglog stola

Pisanu presudu Vijeća za ratne zločine Županijskog suda u Zagrebu optuženom Branimiru Glavašu i dr. za zločin u Osijeku pogledajte ovdje.

Pozivamo Vas na konferenciju za tisak posvećenu ustavnim tužbama zbog zločina nad civilima u Novskoj povodom nedavnog rješenja Ustavnog suda o odbacivanju tužbe Marice Šeatović, čiji je suprug ubijen u u studenom 1991. godine i odluke Ustavnog suda o odbijanju tužbe Petra Mileusnića, čije su supruga i kćer ubijene u prosincu 1991. godine.

Konferencija za tisak održat će se u Centru za ljudska prava, Kralja Držislava 6, u Zagrebu u petak 17. srpnja u 11.30.

Izjavu za javnost pročitajte ovdje

Više

Program i lista sudionika
Uvodno izlaganje, Katarina Kruhonja
Uvodno izlaganje, Zoran Pusić
Praćenje suđenja za ratne zločine: Izvještaj za 2008. godinu

Trinaestoro optuženih proglašeno je krivima te su im izrečene kazene kazne zatvora u trajanju od 5 do 20 godina. Petorica su oslobođeni optužbe. Više o predmetu pročitajte ovdje.

Više

U siječnju 2009. godine, nakon što je Županijsko državno odvjetništvo iz Vukovara odustalo od optužbe, obustavljen je postupak protiv Milovana Ždrnje. Više o predmetu pročitajte ovdje.

Vrhovni sud RH je povećao kazne zatvora optuženicima Simiću, Kikanoviću i Krstiniću, počiniteljima ratnog zločina protiv civilnog stanovništva u Dalju.
Više o predmetu pogledajte ovdje.

Više o predmetu pogledajte ovdje.

Optuženi Žarko Leskovac oslobođen je optužbe, temeljem odredbe čl. 354. t. 3. ZKP-a, da bi počinio kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz čl. 120. st. 1. OKZ RH, više o predmetu

U Gradskoj knjižnici u Zadu održana je javna tribina pod nazivom ''Praćenje suđenja za ratne zločine u Hrvatskoj'', u organizaciji Documente, Građanskog odbora za ljudska prava i Centra za mir, nenasilje i ljudska prava-Osijek, više

Pred Vijećem za ratne zločine Županijskog suda u Požegi u tijeku je kazneni postupak protiv Damira Kufnera, Davora Šimića, Pavla Vancaša, Tomice Poletto, Željka Tutića i Antuna Ivezića, optuženih za kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz čl. 120. st. 1. OKZ RH, više o predmetu

30.09.2008. godine održat će se konferencija za medije u Vukovaru u hotelu Lav u 12,00 sati povodom predstavljanja Izvještaja o praćenju suđenja za ratne zločine za razdoblje siječanj-lipanj 2008. godine.

Ustavni sud RH ukinuo je rješenja VSRH i Žup. suda u Zagrebu kojima je protiv Gordane Getoš Magdić, Tihomira Valentića, Zdravka Dragića i Mirka Sivića produljen pritvor.

Izjavu Centra za mir - Osijek, Građanskog odbora za Ljudska prava i Documente pročitajte ovdje.

29.07.2008. na Sudu BiH izrečena je presuda za zločin u Srebrenici-Kravice. Izjavu Fonda za humanitarno pravo pogledajte ovdje.

15.-19.09.2008. ročišta na Specijalnom sudu u Beogradu za Zločin u Lovasu i Zločin na Ovčari. Detalje pročitajte ovdje.

Godišnji izvještaj o praćenju suđenja za 2007. godinu možete pogledati ovdje.